Gotovo svi na svijetu udišu zrak koji sadrži previše zagađivača, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Zdravstvena agencija UN-a pozvala je na više aktivnosti za smanjenje upotrebe fosilnih goriva, koja stvaraju onečišćujuće tvari koje uzrokuju respiratorne probleme i probleme s protokom krvi i dovode do milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti svake godine.
ref_src=twsrc%5Etfw”>@WHO have released new data on air pollution.The good news? Over 6000 cities now monitor air quality✅
The bad news? That monitoring shows that 99% of the global population breathe dirty air😷https://t.co/699QSCEcct pic.twitter.com/mmzoyTtnbo— Clean Air Fund (@cleanairfund) April 4, 2022
Koji su učinci onečišćenja zraka?
Novi podaci pokazuju da 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje granice kvalitete zraka SZO-a i često je prepun čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća, ući u vene i arterije i uzrokovati brojne bolesti. Kvaliteta zraka najlošija je u regijama istočnog Sredozemlja i jugoistočne Azije, a slijedi ih Afrika.
Što uzrokuje visoku razinu onečišćenja zraka?
Baza podataka, koja tradicionalno razmatra dvije vrste čestica poznatih kao PM2,5 i PM10, po prvi put uključuje mjerenja dušikovog dioksida na tlu. Posljednja verzija baze podataka izdana je 2018.
Dušikov dioksid nastaje uglavnom izgaranjem goriva koje stvara čovjek, kao što je automobilski promet, a najčešći je u urbanim područjima. Izloženost može razviti respiratorne bolesti poput astme i simptome kao što su kašalj, piskanje i poteškoće s disanjem, te više prijema u bolnicu i hitnu pomoć. Najveće koncentracije zabilježene su u području istočnog Mediterana.
Čvrste čestice imaju mnogo izvora, kao što su transport, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija – kao i iz prirodnih izvora poput pustinjske prašine. Svijet u razvoju posebno je teško pogođen: Indija je imala visoke razine PM10, dok je Kina pokazala visoke razine PM2,5, pokazala je baza podataka.