Kriptovalute imaju brojne obožavatelje, ali sve je više onih koji im nalaze mane. Tu se posebno ističu zaštitnici okoliša, koji upozoravaju na to koliko energije bitcoin troši. Zastrašujuće!
Bitcoin farma / Profimedia
U članku objavljenom u Nature Communications grupa znanstvenika koju predvode Dabo Guan sa sveučilišta Tsinghua i Shouyang Wang iz Kineske akademije znanosti krenuli su istraživati količinu energije koju bitcoin troši u Kini. Zaključili su da bi zbog nedostatka pravne kontrole bitcoin do 2024. godine mogao postati barijera kineskim naporima da dekarboniziraju svoju ekonomiju. Bez pravne regulative ‘bitcoin rudarenje’ u Kini bi do 2024. moglo potrošiti jednako energije kao cijela Italija. Drugi model pokazuje da je bitcoinova globalna potrošnja energije jednaka onoj Kazakhstana i da njegov ugljikov otisak odgovara onome Hong Konga.
Glad za energijom bitcoin sustava dolazi iz njegovog načina rada. Umjesto centralizirane baze podataka, bitcoin podatci se čuvaju u Blockchainu, transakcijskoj bazi koja je raspodijeljena među korisnicima. Integritet Blockchaina je očuvan naporima ‘rudara’, koji na svojim PC konfiguracijama rješavaju složene matematičke zadatke. Rješenja tih zadataka je lako provjeriti, a teško naći, pa se za ‘rudarenje’ troši ogromna računalna snaga, odnosno električna energija. Rješenje jedne ‘zagonetke’ danas stvara 6.25 bitcoina ($357,000). Međutim ne nadajte se zaradi od rudarenja jer apsolutnu većinu bitcoina stvaraju računala u Kini i Sjevernoj Koreji.
Bitcoinovi ukupni troškovi s druge strane ne premašuju one posredničkih mreža za plaćanje kao što su Visa i Mastercard, no ove mreže brojčano omogućuju puno veći broj transakcija. Naime, bitcoinu treba 550 tisuća puta više energije po transakciji nego Visi.
S druge strane Visa i Mastercard na primjer imaju puno veći broj transakcija za niske iznose, dok je bitcoinova prosječna transakcija u vrijednosti oko 16 tisuća dolara, budući da su zbog velikih davanja male bitcoin transakcije neatraktivne.
Više ovakvih tema, prijedloga i savjeta za održivije i “zelenije” življenje potražite na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr koju su prije tri godine pokrenuli Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska s ciljem da “mislimo globalno, a djelujemo lokalno”. Ideja projekta je da kroz 17 ciljeva održivog razvoja hrvatsku javnost upoznamo s programom koji je usvojen 2015. godine u New Yorku, za razdoblje do 2030. godine. Ti globalni ciljevi održivog razvoja nadovezuju se na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.
