Bitcoin kao ekološka katastrofa

14/03/2022

Kriptovalute imaju brojne obožavatelje, ali sve je više onih koji im nalaze mane. Tu se posebno ističu zaštitnici okoliša, koji upozoravaju na to koliko energije bitcoin troši. Zastrašujuće!

Bitcoin farma / Profimedia

Bitcoin / Shutterstock

U članku objavljenom u Nature Communications grupa znanstvenika koju predvode Dabo Guan sa sveučilišta Tsinghua i Shouyang Wang iz Kineske akademije znanosti krenuli su istraživati količinu energije koju bitcoin troši u Kini. Zaključili su da bi zbog nedostatka pravne kontrole bitcoin do 2024. godine mogao postati barijera kineskim naporima da dekarboniziraju svoju ekonomiju. Bez pravne regulative ‘bitcoin rudarenje’ u Kini bi do 2024. moglo potrošiti jednako energije kao cijela Italija. Drugi model pokazuje da je bitcoinova globalna potrošnja energije jednaka onoj Kazakhstana i da njegov ugljikov otisak odgovara onome Hong Konga.

Bitcoin farma / Profimedia

Glad za energijom bitcoin sustava dolazi iz njegovog načina rada. Umjesto centralizirane baze podataka, bitcoin podatci se čuvaju u Blockchainu, transakcijskoj bazi koja je raspodijeljena među korisnicima. Integritet Blockchaina je očuvan naporima ‘rudara’, koji na svojim PC konfiguracijama rješavaju složene matematičke zadatke. Rješenja tih zadataka je lako provjeriti, a teško naći, pa se za ‘rudarenje’ troši ogromna računalna snaga, odnosno električna energija. Rješenje jedne ‘zagonetke’ danas stvara 6.25 bitcoina ($357,000). Međutim ne nadajte se zaradi od rudarenja jer apsolutnu većinu bitcoina stvaraju računala u Kini i Sjevernoj Koreji.

Bitcoinovi ukupni troškovi s druge strane ne premašuju one posredničkih mreža za plaćanje kao što su Visa i Mastercard, no ove mreže brojčano omogućuju puno veći broj transakcija. Naime, bitcoinu treba 550 tisuća puta više energije po transakciji nego Visi.
S druge strane Visa i Mastercard na primjer imaju puno veći broj transakcija za niske iznose, dok je bitcoinova prosječna transakcija u vrijednosti oko 16 tisuća dolara, budući da su zbog velikih davanja male bitcoin transakcije neatraktivne.


Više ovakvih tema, prijedloga i savjeta za održivije i “zelenije” življenje potražite na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr koju su prije tri godine pokrenuli Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska s ciljem da “mislimo globalno, a djelujemo lokalno”. Ideja projekta je da kroz 17 ciljeva održivog razvoja hrvatsku javnost upoznamo s programom koji je usvojen 2015. godine u New Yorku, za razdoblje do 2030. godine. Ti globalni ciljevi održivog razvoja nadovezuju se na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.