Veliko krčenje šuma u regijama kojima vladaju prašume poput Amazone, Konga ili jugoistočne Azije smanjuje količine tropskih kiša, pokazuje studija koju je objavio časopis Nature. Područje najvećeg rizika je šumoviti bazen Konga, kojem prijeti brza deforestacija, gdje bi se režim oborina mogao smanjiti za čak 10 posto prije kraja stoljeća, upozoravaju istraživači.

“Mogli bismo doći do točke u kojoj se tropske šume više ne mogu obnavljati”, rekao je glavni autor izvješća, Callum Smith sa Sveučilišta u Leedsu. Smith i njegovi kolege prikupili su satelitske podatke između 2013. i 2017. iz Amazone, Konga i jugoistočne Azije i otkrili da masovna sječa remeti ciklus vode i značajno smanjuje količinu oborina, uglavnom u kišnim sezonama. To se događa jer lišće drveća ispušta vodenu paru, što može uzrokovati lokalne kiše. Prethodno istraživanje pokazalo je da bi krčenje šuma malih razmjera moglo povećati količinu oborina u nekim regijama. Ali ako se to radi u velikim razmjerima, “manje vlage dopire do atmosfere, što smanjuje oborine“, kaže Smith.

Znanstvenik podsjeća da obnova uništenih šuma može preokrenuti fenomen i poziva na povećanje napora za očuvanje. U Amazoniji, najvećem tropskom biomu na planetu, klimatske promjene, povezane s krčenjem šuma, mogu dovesti do “točke bez povratka” koja bi džunglu približila stanju savane.

Studije su već pokazale važnost tropskih šuma za klimu planeta (budući da apsorbiraju velike količine stakleničkih plinova), ali utjecaj krčenja šuma na lokalnu klimu primijećen je samo u nekoliko određenih regija. Studija je objavljena tijekom One Forest Summita, koji okuplja znanstvenike i političke vođe u Gabonu kako bi pronašli odgovore na izazove bazena Konga, drugog najvećeg bioma tropskih šuma na planetu.

Krčenje šuma u toj regiji ubrzava se zbog razvoja stočarstva, drvne industrije i uzgoja palmi i soje, što također ima veliki utjecaj na domorodačke zajednice. Smanjenje količine oborina moglo bi, međutim, na kraju utjecati na prinose usjeva, a suša bi u isto vrijeme povećala učestalost šumskih požara, upozoravaju stručnjaci.

Studija je otkrila da je gubitak tropskih šuma uzrokovao smanjenje količine oborina tijekom cijele godine, čak i u sušnoj sezoni, kada će daljnje sušenje imati najveće posljedice na biljne i životinjske ekosustave. Najveće apsolutno smanjenje oborine zabilježeno je u kišnoj sezoni sa smanjenjem oborine do 0,6 mm mjesečno za svaki postotni bod gubitka šumskog pokrova.

Pišući u radu, istraživači upozoravaju da će klimatske promjene dovesti do povećanja suše i da će se pogoršati nastavkom krčenja šuma. Smatra se da gubitak pokrivenosti drvećem remeti proces u kojem se vlaga lišća, putem mehanizma koji se zove evapotranspiracija, vraća u atmosferu gdje na kraju formira kišne oblake. Osim što bi utjecalo na prirodne ekosustave, smanjenje količine oborina bilo bi štetno za poljoprivredu i hidroelektrane. To bi imalo snažan utjecaj kako na zdravo funkcioniranje šuma tako i na lokalne zajednice.

Istraživački tim kaže da su se u prosjeku prinosi usjeva smanjili za 0,5% za svakih 1% smanjenja padalina. Prema riječima znanstvenika, ova studija pokazuje kritičnu važnost tropskih šuma u održavanju padalina. Dodaju da iako je bilo napora da se zaustavi krčenje šuma, gubitak šumskog pokrova u tropima se nastavio pa su potrebni novi napori da se zaustavi gubitak šuma i regeneriraju izgubljene šume i degradirana područja.