Nagli porast količine internetskih satelita i gomilanje svemirskog otpada već počinju smetati istraživanju astronoma. Problem raste eksponencijalno, upozoravaju znanstvenici u radu objavljenom nedavno u časopisu Nature Astronomy. I žele da regulatori učine nešto po tom pitanju.
Roj satelita koji funkcioniraju u niskoj Zemljinoj orbiti više se nego udvostručio od 2019., kada su svemirske internetske inicijative počele rasti na značaju. Te su godine SpaceX i OneWeb lansirali svoje prve serije satelita s ciljem globalne pokrivenosti internetom. Kruženje oko planeta na bližem dometu od drugih satelita trebalo bi te usluge učiniti bržima, smanjujući koliko daleko signali moraju putovati do i od Zemlje. Kompromis je u tome što na tako maloj udaljenosti tvrtkama treba mnogo više satelita da pokriju cijeli planet.
Sva ta oprema pogoršava svjetlosno onečišćenje, što onda astronomima otežava zavirivanje u dubine našeg svemira. U Nature Astronomy zato napominju kako su u samo tri godine satelitske megakonstelacije postale sve ozbiljnija prijetnja astronomiji i da smo svjedoci dramatične, temeljne i možda polutrajne transformacije noćnog neba bez povijesnog presedana i s ograničenim nadzorom.
Brojke su prilično zapanjujuće. Danas postoji oko 9800 satelita u orbiti oko Zemlje, od kojih oko 7200 još uvijek radi. Do 2030. broj satelita koji zakrčuju nisku Zemljinu orbitu mogao bi narasti na 75.000. Samo SpaceX planira lansirati 42.000 satelita za svoju internetsku uslugu Starlink.
Sateliti i ostaci iz svemirskih letjelica reflektiraju i raspršuju sunčevu svjetlost, što je noćno nebo učinilo svjetlijim. I za razliku od izvora svjetlosnog onečišćenja vezanih uz Zemlju koji su obično koncentrirani oko jarko osvijetljenih gradova, svjetlosno onečišćenje iz svemira može utjecati na pogled cijele planete na kozmos.
Autori rada izračunali su kakav bi utjecaj ta povećana svjetlina imala na veliko istraživanje noćnog neba koje je planirano započeti 2024. godine na zvjezdarnici Vera Rubin u Čileu. Očekuje se da će podaci iz istraživanja dati nove uvide u to kako je nastala Mliječna staza, svojstva tamne tvari i tamne energije, pa čak i putanje asteroida koji bi potencijalno mogli krenuti prema Zemlji. Ali otkrića opservatorija mogla bi biti ometena proliferacijom satelita. Točnije, svjetlije noćno nebo dovodi do značajnog gubitka učinkovitosti i moglo bi koštati projekt milijune dolara.
Svjetlost koju reflektiraju objekti u niskoj Zemljinoj orbiti povećala bi svjetlinu za 7,5 posto do 2030. u usporedbi s nezagađenim noćnim nebom. Ta bi smetnja mogla uzrokovati povećanje troškova projekta za gotovo 22 milijuna dolara, otkrili su istraživači. To je zato što, uz svjetlije noćno nebo, istraživači moraju povećati vrijeme ekspozicije kako bi uočili udaljene objekte.
Zbog svega ovoga je Nacionalna zaklada za znanost SAD-a objavila sporazum sa SpaceX-om o zajedničkom radu na ograničavanju utjecaja tvrtke na astronomiju, što je uključivalo preporuke za smanjenje optičke svjetline njegovih satelita. Tvrtka je prošle godine objavila vlastiti rad koji opisuje svoje napore da dizajnira satelite koji reflektiraju manje svjetlosti.
Promjene u dizajnu satelita nisu u potpunosti ublažile zabrinutost istraživača. Novi dizajn također neće riješiti probleme uzrokovane malim komadićima otpada, koji su odgovorni za veliki porast svjetline noćnog neba. Nastavak prepunjavanja niže Zemljine orbite satelitima samo povećava rizik od sudara koji stvaraju više krhotina. Zbog svih tih razloga, vlade moraju početi suzbijati lansiranja satelita, tvrde istraživači.
