Stručnjaci za klimatsku krizu u Uredu Ujedinjenih naroda za ljudska prava upozoravaju da međunarodna zajednica nije dovoljno prepoznala da su katastrofe povezane s klimom, uključujući sušu i porast razine mora, postale jedan od najvećih pokretača raseljavanja diljem svijeta. Poruka iz UN-a je da se iz tog razloga moraju osigurati i zaštititi prava ljudima koji su prisiljeni napustiti svoje domove iz tih razloga. su
Uz 30,7 milijuna ljudi raseljenih 2020. zbog događaja povezanih s vremenom i klimom, prije svega suše, koja je okrivljena za glad na Madagaskaru i prisilila više od milijun ljudi da napuste svoje domove u Somaliji 2021. i 2022., globalna zajednica mora shvatiti svoju odgovornost da zaštiti ljude raseljene preko granica zbog utjecaja klimatskih promjena, snažna je poruka posebnog izvjestitelja za ljudska prava u kontekstu klimatskih promjena, Iana Frya. Fry je svoja otkrića o klimatskim izbjeglicama i ljudskim pravima predstavio u tematskom izvješću Vijeću za ljudska prava UN-a.
Ljudi koji su raseljeni zbog događaja povezanih s klimom u opasnosti su od kršenja njihovih ljudskih prava na hranu, vodu, sanitarne uvjete, stanovanje i obrazovanje, au nekim slučajevima i njihovo osnovno pravo na život. Između 2014. i 2022. više od 50.000 ljudi umrlo je tijekom migracije, a više od polovice tih smrti dogodilo se dok su putovali u Europu ili unutar nje, uključujući ljude koji su prešli Sredozemno more.
Studija migracijskih trendova koju su proveli istraživači na Novom Zelandu 2019. pokazala je da učinci klimatske krize, uključujući poplave i ekstremne temperature, sada uzrokuju migraciju po višoj stopi nego siromaštvo ili nedostatak političke slobode. Učinci klimatskih promjena postaju sve teži, a broj ljudi raseljenih preko međunarodnih granica brzo raste.
Posebni izvjestitelj pozvao je Vijeće za ljudska prava da Općoj skupštini UN-a podnese rezoluciju za bavljenje raseljavanjem i pravnom zaštitom ljudi diljem svijeta pogođenih klimatskom krizom razvijanjem novog i osuvremenjenog protokola prema Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. godine.
Iz Vijeća za ljudska prava također pozivaju sve nacije da razviju nacionalno zakonodavstvo kako bi osigurale humanitarne vize za osobe raseljene preko međunarodnih granica zbog klimatskih promjena, barem kao privremenu mjeru. Poručuju da je vrijeme da razvijeni svijet shvati da su implikacije raseljavanja zbog klimatskih promjena na ljudska prava, posebice preko međunarodnih granica, značajne i doista uznemirujuće.
