Prema klimatskim znanstvenicima glavni cilj mnogih država bi trebalo biti za smanjenje emisije ugljika do 2050. godine. A prema njima, jedan od najvećih problema na tom putu je proizvodnja hrane. Kako bismo do 2050. dosegli Net Zero, moramo promijeniti naše prehrambene sustave.

Jedan od odgovora mogao bi biti usvajanje održivije prehrane s cjelovitom hranom biljnog porijekla, poput leće. Trenutno je ključni problem naše oslanjanje na mliječne proizvode i stoku. Sadašnja mesna industrija ima ozbiljan utjecaj na okoliš te se 45% emisija pripisuje stočarskoj proizvodnji.

Brazil, jedan od najvećih izvoznika govedine na svijetu, iskrčio je ogromne površine zemlje, uključujući prašumu i savane, kako bi napravio mjesta za uzgoj stočne hrane i uzgoj krava. Takvo krčenje šuma jedan je od najvećih pokretača klimatskih promjena.

Nova otkrića sugeriraju da bismo, kada bi se svi odmakli od mesa i mliječnih proizvoda, smanjili globalnu upotrebu zemljišta za 75%. To bi onda koristilo biološkoj raznolikosti, smanjilo krčenje šuma i ublažilo klimatske promjene. To bi također oslobodilo usjeve koji trenutno hrane stoku kako bi se umjesto njih koristili za prehranu ljudi.

Održiva prehrana je u osnovi cjelovita hrana, biljna prehrana. To znači da jedete vegansku hranu što je moguće bliže njenom prirodnom obliku jer ima najmanju količinu emisija ugljika koja može doći do vašeg tanjura.

Često sinonim za klimatsku prehranu, održiva prehrana uključuje jesti više mahunarki, leće, graha i povrća te značajno smanjenje redovite konzumacije mesa i mliječnih proizvoda.

Štoviše, cjelovita hrana poput leće puno je bolja za planet i vaše zdravlje od ultra-prerađenih biljnih alternativa za meso.

Leća je izvrsna i za vaše zdravlje jer sadrži velike količine ugljikohidrata i vlakana. Imaju najveću količinu proteina od svih grahorica.