Vrsta lemura koja obitava na Madagaskaru obično cijeli život provede u krošnjama drveća. No u zadnje vrijeme znanstvenici koji proučavaju te zanimljive životinje počeli su primjećivati nešto zaista čudno. Na mjestima gdje je njihovo šumsko stanište prorijeđeno ljudskom aktivnošću, ti primati bi riskirali spuštanje na tlo u potrazi za hranom ili čak spavanjem.

Zbog te pojave okupljen je tim od 118 znanstvenika iz 124 institucije koji su proveli neko vrijeme promatrajući primate na Madagaskaru i u Americi. Njihova otkrića, objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, otkrivaju da primati koji inače žive na drveću pod utjecajem dvostrukih pritisaka klimatskih promjena i krčenja šuma počinju provoditi više vremena na tlu.

Istraživanje se temeljilo na više od 150.000 sati promatranja 15 vrsta lemura i 32 vrste majmuna na 68 lokacija u Americi i na Madagaskaru. Razlog zašto se usredotočilo na ova dva područja je taj što su mnogi primati u Aziji i Africi već prije više milijuna godina evoluirali u vrste koje svoje vrijeme provode više na tlu nego na drveću.

Znanstvenici objašnjavaju kako krčenje šuma i rastuće temperature mogu utjecati na ovakve promjene u ponašanju i načinu života. Naime, u većini tropskih zemalja gdje ove vrste žive, ljudi sijeku šumu. Taj proces stvara praznine i otvara krošnje šume, što uzrokuje povećanje temperature.  Na primjer, bambusovi lemuri sada provode otprilike polovicu svog vremena budni na tlu pasući travu poput krava.

Primati na Madagaskaru već su najugroženiji na svijetu, ali studije poput ove pokazuju nam da bi mogli pronaći utočište od najgorih klimatskih promjena fleksibilnom prilagodbom na provođenje više vremena u područjima s nižim temperaturama. Ali studija također naglašava važnost očuvanja zdravih šumskih staništa kako bi se primatima omogućilo korištenje ograničenih opcija koje imaju.  

Studija je također otkrila da je manja vjerojatnost da će primati sići s drveća kada je ljudska infrastruktura poput cesta u blizini. To može sugerirati da ljudska prisutnost, koja je često prijetnja primatima, može ometati prirodnu prilagodljivost vrste globalnim promjenama.

Zaključuje se kako nijedna od vrsta koju su znanstvenici proučavali vjerojatno neće u potpunosti prijeći na kopneni način života. Zato je ključno aktivno zaštititi šumsko stanište koje trenutno postoji.