Malena nacija južnog Pacifika izvojevala je pobjedu u borbi protiv klimatskih promjena koja bi mogla predstavljati velike probleme za vodeće svjetske zagađivače. Naime, Ujedinjeni narodi donijeli su nedavno pionirsku rezoluciju koju je iznijela država Vanuatu tražeći od najvišeg svjetskog suda da ocijeni ulogu koju nacionalne vlade moraju igrati u zaustavljanju emisija i borbi protiv klimatskih promjena.
Savjetodavno mišljenje, koje bi moglo doći tek dvije godine, moglo bi utjecati na tisuće tužbi podignutih diljem svijeta protiv vlada zbog njihove neaktivnosti u rješavanju krize. Moglo bi čak dovesti i do kazni za najveće zagađivače. Svako mišljenje koje bi izdao Međunarodni sud pravde (ICJ) bilo bi neobvezujuće, ali bi moglo utjecati na neriješene parnice i utjecati na usvajanje klimatskih paktova koji bi mogli uslijediti nakon Pariškog sporazuma iz 2015.
Vanuatu, država s više od 80 otoka, predvodila je kampanju za donošenje rezolucije jer je nerazmjerno pogođena klimatskim promjenama.
“Za nas stanovnike pacifičkih otoka, nema mjesta za skrivanje od klimatske krize, nema poricanja stvarnosti s kojom smo suočeni“, rekao je Alatoi Ishmael Kalsakau Ma’aukoro, premijer Vanuatua.
Pritisak za donošenje rezolucije UN-a došao je od mladih aktivista sa svih pacifičkih otoka koji su tražili konkretne načine za rješavanje krize. Pokrenuli su projekt imena Pacific Islands Fighting Climate Change Students 2019. s jedinim ciljem traženja savjetodavnog mišljenja o tom pitanju od međunarodnog suda.
Napori da se dobije savjetodavno mišljenje započeli su 2011. godine, kada su predstavnici Maršalovih otoka i Palaua pokušali donijeti sličnu rezoluciju, čemu su se Sjedinjene Države protivile.
Iako je Međunarodni sud pravde najistaknutiji sud na svijetu, drugi međunarodni sudovi također sude u predmetima koji se odnose na klimatske promjene i ljudska prava. Istog dana kada je UN objavio svoju rezoluciju, Europski sud za ljudska prava saslušao je slučaj koji je pokrenula skupina starijih žena u Švicarskoj, tvrdeći da su klimatske promjene kršenje ljudskih prava. Osim toga, Čile i Kolumbija iznose sličan zahtjev i zatražili su savjetodavno mišljenje od Međuameričkog suda za ljudska prava. Ovi istodobni slučajevi mogli bi utjecati na presudu ICJ-a ako bilo koji od njih bude prvi.
ICJ-u bi mogle trebati do dvije godine da donese svoju odluku, a nema naznaka gdje će ona stići, kaže John Knox, profesor prava i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za ljudska prava i okoliš. No malo skeptično dodaje kako je ICJ tijelo sudaca koje su imenovale vlade, od kojih su mnoge među najvećim emiterima ugljičnih plinova.
