Gledanje dokumentaraca o prirodi omiljena je zabava za sve koje vole prirodu sa svim njezinim čudima, ali, osim zabave, takvo provođenje slobodnog vremena bi moglo imati i koristi za sam planet. Razlog za to je što se ljudi koji uživaju u gledanju dokumentaraca o prirodnom svijetu mogu više zainteresirati za biljke s produbljivanjem uključenosti u botaniku i ekologiju kao rezultat toga. Ova promjena stava mogla bi pomoći u spašavanju 40% biljnih vrsta koje su globalno ugrožene.

Barem tako kaže tim znanstvenika iz Ujedinjenog Kraljevstva i Irske koji su autori studije o tome kako dokumentarni filmovi o prirodi promiču svijest o biljkama i rizicima s kojima se suočavaju. Znanstvenici objašnjavaju kako su biljke koje nisu izravno korisne ljudima posebno ranjive. Stvar je da ljudi često ne prepoznaju koliko su biljke važne zbog kognitivne predrasude koja se ponekad naziva ‘sljepoća za biljke’ ili ‘disparitet svijesti o biljkama’.

U studiji se tako navodi da “Dok su ljudi općenito zabrinuti za ugrožene životinje, prijetnje biljkama je teže prepoznati i riješiti ih. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, biljke dobivaju manje od 4% federalnih sredstava za ugrožene vrste, unatoč tome što čine 57% popisa ugroženih vrsta“.

Iako je teško povući jasnu vezu između popularnih dokumentaraca o prirodi i povećane uključenosti u napore za očuvanje, priznaju znanstvenici, ove TV emisije mogu masovno angažirati ljude upoznavajući ih sa svijetom prirode.

U studiji se ova teorija posebno fokusirala na Zeleni planet (Green Planet), dokumentarac koji je BBC objavio 2022. s naracijom britanskog ekologa i televizijskog producenta Davida Attenborougha, istinskog velikana svjetske dokumentarne produkcije. Emisija, koja je imala pet epizoda i dosegla publiku od gotovo 5 milijuna ljudi samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, prikazivala je raznolikost biljnih vrsta u različitim okruženjima od tropskih prašuma i pustinja do urbanih prostora. Dokumentarac se također bavio ekološkim problemima poput opasnosti od krčenja šuma, invazivnih monokultura i klimatskih promjena.

Znanstvenici su mjerili je li emisija izazvala zanimanje gledatelja za biljke na temelju ponašanja na internetu u vrijeme emitiranja, fokusirajući se na posjete stranica Google Trends i Wikipedije za biljne vrste koje se pojavljuju u programu prije i nakon emitiranja epizoda u kojima se one prikazuju.

Otkrili su da je oko 28% pojmova za pretraživanje u vezi s biljkama spomenutim u dokumentarcu dosegnulo vrhunac popularnosti u zemlji tjedan dana nakon emitiranja epizode na Google Trends i Wikipediji. Gotovo trećina (31,3%) Wikipedijinih stranica koje se odnose na biljke spomenute u emisiji Zeleni planet pokazala je povećanu posjećenost tjedan dana nakon emitiranja, otkrili su.

“Mislim da je povećanje javne svijesti o biljkama bitno i fascinantno“, objašnjava Joanna Kacprzyk, glavna autorica rada i docentica na Sveučilištu u Dublinu. “Dokumentarci o prirodi mogu povećati svijest o biljkama među publikom. Naši rezultati također sugeriraju da su gledatelji smatrali da su određene biljne vrste posebno zadivljujuće“, dodaje Kacprzyk, te zaključuje kako bi se te biljke mogle koristiti za promicanje napora za očuvanje biljaka i suzbijanje alarmantnog gubitka bioraznolikosti biljaka.