FASCINANTNO PONAŠANJE: Hobotnice bacaju stvari jedna na drugu iz čudnih razloga

27/01/2023

Hobotnice, koje su iznimno inteligentna morska stvorenja, općenito izbjegavaju kontakt s drugim životinjama i smatra se da žive usamljeničkim životom.

Međutim, situacija je sasvim drugačija u australskom Jervis Bayu. Ovo mjesto, poznato kao Octopolis, dom je blisko povezane zajednice mračnih hobotnica ili običnih hobotnica (Octopus tetricus). Hobotnice žive u velikoj gustoći na velikoj hrpi odbačenih ljuštura, pružajući tako znanstvenicima izvrsnu priliku za proučavanje društvene interakcije među glavonošcima.

Hobotnice koje ovdje žive obično se pare i bore. Međutim, kada se činilo da gađaju jedni druge predmetima, to je pobudilo zanimanje stručnjaka za ponašanje životinja.

Ponašanje pri bacanju

Koristeći podvodne kamere, istraživači su otkrili da divlje hobotnice namjerno bacaju stvari jedna na drugu. Nakon gledanja višesatne snimke, istraživački tim otkrio je 102 trenutka bacanja krhotina u skupini od oko 10 hobotnica. Uhvaćeni su na djelu dok su bacali školjke, mulj, alge i druge krhotine na suparnike koji su pokušali upasti u njihove jazbine.

Bacanje predmeta neuobičajeno je ponašanje kod životinja”, navodi se u istraživačkom radu objavljenom u časopisu PLoS One.

Hobotnice su skupljale materijal prije nego što su ga bacile u smjeru najbliže mete kroz snažan mlaz vode. Oni koriste mesnate sifone, cjevastu strukturu, za ispuštanje vode iz svojih tijela. Koristeći ovu tehniku, mogu tjerati materijale do nekoliko duljina tijela.

Ovo novo istraživanje vodi Peter Godfrey-Smith sa Sveučilišta u Sydneyu. Istraživači su promatrali ovo neobično ponašanje od 2015. do 2016. godine.

Izvor: Shutterstock

Razlozi ponašanja

Tim je primijetio nešto neobično dok je analizirao snimke: boja hobotnica se promijenila. Hobotnice usavršavaju sposobnost mijenjanja boje svoje kože kako bi se kamuflirale ili komunicirale.

Istraživači ponašanja životinja kažu da je uzorak tamne kože općenito povezan s agresijom. U ovoj studiji je utvrđeno da su tamno obojeni pojedinci jače bacali predmete s ciljem da pogode željenu metu, odnosno drugu hobotnicu. Oni koje je krhotina pogodila reagirali su “sagnuvši se ili podižući krakove u smjeru bacača”, navodi se u priopćenju za javnost.

Bacanje s nišanjenjem ponekad se smatra izrazito ljudskim i vjerojatno ima važnu ulogu u evoluciji hominina. No, bacanje u metu primijećeno je i kod nekih neljudskih primata (osobito čimpanza i kapucina), slonova, mungosa i ptica”, otkrivaju u radu.

Istraživači kažu da je teško utvrditi točnu namjeru, ali vjeruju da hobotnice to čine namjerno jer su “morale pomaknuti svoj sifon u neobičan položaj”.

Jedan od razloga mogao bi biti nedostatak prostora kojeg hobotnice u Jervis Bayu imaju u izobilju. To ograničava povučene životinje na male prostore, prisiljavajući ih da brane svoj teritorij. Iako su stvorenja bez kostiju, lako se mogu ugurati u male prostore.

Izvor: Shutterstock

Ženke bacaju više predmeta

Približno 17% bacanja iz različitih vrsta ponašanja pri bacanju predmeta bilo je uspješno u pogađanju drugih ciljanih hobotnica.

Ovo ponašanje je primijećeno kod oba spola, ali ženke su ga pokazale u 66% slučajeva. Bacanje školjki i bacanje mulja na potencijalne partnere može biti način na koji ženke govore mužjacima da nisu zainteresirani – barem u nekim slučajevima. Ili bi to moglo biti i zbog zaštite njihovih jaja.

Na primjer, snimka je pokazala kako je ženka hobotnice gađala susjeda mužjaka muljem pet puta u otprilike četiri sata nakon što se mužjak nekoliko puta neuspješno pokušao pariti s njom. Druga je ženka bacila 17 predmeta u 60 minuta, pogodivši najmanje devet drugih hobotnica.

Znanstvenici su dugo bili fascinirani zagonetnim hobotnicama. Ova morska stvorenja s osam krakova pokazuju radoznalo ponašanje. Studije su otkrile da njihovi mozgovi imaju neke sličnosti s ljudskim. Uz svu svoju moć mozga, hobotnica pokazuje mnoge znakove inteligencije i može naučiti kako obavljati zadatke rješavanja problema kao što je rješavanje labirinta ili bijeg iz zaključanog spremnika.

Znanstvenici koji proučavaju mozgove hobotnica otkrili su da, poput ljudi, izgleda da imaju različito kratkoročno i dugoročno pamćenje. To im omogućuje da prepoznaju pojedine ljude samo pogledom.

Ponašanje životinja je neobično, a hobotnice se uistinu izdvajaju iz mase! Ali čak i ova čudna stvorenja moraju se razumjeti. Zahvaljujući brojnim znanstvenim promatranjima, koja nastavljaju doprinositi našem razumijevanju ponašanja divljih životinja. A ova nova fascinantna studija dovodi nas korak bliže razumijevanju zanimljivih osobina hobotnica i načina na koji one komuniciraju s drugim bićima.