GLAD ZA MINERALIMA: Rudarstvo doprinosi nestanku svjetskih šuma i više nego što se do sad smatralo

04/05/2023

Rudarstvo je jedan od najvećih pokretača krčenja šuma na globalnoj razini, s ogromnim količinama šume koji se krče za jame za iskop, pristupne ceste i radnička naselja. Ipak, detalji o utjecaju rudarstva na okoliš i dalje su nedovoljno zastupljeni.

Ekstrakcija minerala udvostručila se od prijelaza stoljeća, sve više potiskujući u tropske prašume i zaštićena područja na mjestima kao što su Amazona i Cerrado. No, novo izvješće WWF-a kaže da još uvijek postoje znatne razlike u tome kako se krčenje šuma povezano s rudarenjem događa i zašto.

Ogromna većina krčenja šuma koja se događa kao rezultat rudarenja može se pratiti unatrag do samo dvije robe: zlata i ugljena. Zajedno su rezultirali procijenjenim gubitkom šuma od 6877 četvornih kilometara u posljednja dva desetljeća. Ostali važniji minerali uključuju boksit, željeznu rudu i bakar.

Neke zemlje, ponajprije Surinam, čak su vidjele kako je rudarstvo postalo glavni pokretač krčenja šuma, nadmašujući uobičajene uzroke poput poljoprivrede i stoke, navodi se u izvješću. Susjedna Gvajana doživjela je sličan trend.

Izvor: Shutterstock

Rudarski poslovi moraju iskrčiti šumu kako bi se iskopala jama u kojoj će se vaditi minerali, kao i stvoriti pristupne ceste za teške strojeve koji dolaze i odlaze s lokacije. Ali često su druge neizravne aktivnosti koje dovode do krčenja šuma zanemarene. Rudarstvo zahtijeva energiju, obradu i skladištenje, navodi se u izvješću, što znači da se infrastruktura mora izgraditi u blizini rudnika.

Operacije također zahtijevaju radnu snagu, što rezultira migracijom i širenjem naselja. Kako oni rastu, tako raste i razvoj područja, što dovodi do povećane deforestacije, navodi se u izvješću. Između 10% i 33% svjetskih šuma moglo bi biti pogođeno ovim neizravnim utjecajima rudarenja.

Većina gubitaka tropskih šuma povezanih s rudarstvom procijenjenih od 2000. dogodila se tijekom posljednjih pet godina, navodi se u izvješću, većinom u zemljama Latinske Amerike poput Brazila, Perua, Kolumbije i Venezuele. Zemlje u drugim dijelovima svijeta, uključujući Indoneziju, Rusiju, Kanadu, SAD, Australiju, Ganu i Mianmar, također su teško pogođene.

U tim zemljama, navodi se u izvješću, postoji zabrinjavajući trend degradiranja i smanjivanja zaštićenih područja kako bi se omogućilo rudarenje.

Globalno, degradiranje i smanjivanje površine utjecalo je na 130 milijuna hektara) zaštićenog zemljišta u gotovo 70 zemalja. U Tanzaniji je rezervat Selous Game Reserve smanjen kako bi se omogućilo rudarenje urana. A u Brazilu postoji 219 zaštićenih područja koja se preklapaju s rudarskim zahtjevima, ističe se u izvješću.

Ali zemlje potrošači minerala također su krive za gubitak šuma, navodi se u izvješću. Kina i SAD uzrokuju oko 30% krčenja šuma povezanog s rudarenjem, dok zajednička potražnja iz zemalja Europske unije čini 14% ukupne globalne potražnje, što ih čini drugim najgorim prekršiteljima u cjelini. Prema izvješću, 85% otiska krčenja šuma u EU nalazi se u inozemstvu, većim dijelom u rizičnim područjima poput amazonske prašume.

Izvješće WWF-a poziva na povećanje financiranja istraživanja neizravnih utjecaja deforestacije uzrokovane rudarstvom kako bi kreatori politike mogli stvoriti bolje ekološke propise za sektor. Također je navedeno da procjene utjecaja na okoliš moraju uzeti u obzir neizravne čimbenike koji potiču krčenje šuma, budući da su oni do sada uglavnom bili zanemareni.