Poznato je da su antibiotici ključni lijekovi koji se koriste u borbi protiv bakterijskih infekcija kod ljudi i životinja. Međutim, pretjerana i zlouporaba antibiotika u medicini, poljoprivredi i akvakulturi rezultirala je pojavom bakterija otpornih na antibiotike. Procjenjuje se da infekcije otporne na antibiotike ubijaju oko 700 000 ljudi svake godine u svijetu. Nadalje, predviđa se da će broj porasti na 10 milijuna do 2050. ako se ne poduzmu hitne mjere. Osim ovog alarmantnog trenda, brojne studije pokazale su da antibiotici zagađuju rijeke diljem svijeta. Ta pojava predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju.

Tako je studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta York u Velikoj Britaniji otkrila da su antibiotici prisutni u 65% rijeka promatranih diljem svijeta. Studija je analizirala uzorke vode iz 711 rijeka u 72 zemlje na šest kontinenata i pronašla antibiotike u njih 111. Najviše razine kontaminacije pronađene su u rijekama u Aziji i Africi, gdje se antibiotici naširoko koriste u poljoprivredi i akvakulturi. No, nisu pošteđene ni rijeke u Europi i Sjevernoj Americi, gdje su propisi o upotrebi antibiotika stroži.

Druga studija objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science otkrila je da su antibiotici prisutni u svih 123 uzorka riječne vode prikupljenih diljem Sjedinjenih Država.

Kontaminacija rijeka antibioticima može se objasniti s nekoliko čimbenika. Jedan od primarnih uzroka je ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, bolnica i farmaceutske industrije. Ovi objekti ispuštaju antibiotike, bakterije otporne na antibiotike i gene otporne na antibiotike u rijeke, stvarajući plodno tlo za superbakterije. Drugi značajan doprinos su poljoprivredne prakse i prakse akvakulture. Ovdje se antibiotici koriste kao stimulatori rasta i prevencija bolesti. Otjecanje s farmi i akvakulturnih ribnjaka koje sadrži antibiotike zagađuje obližnja vodena tijela, koja na kraju pronalaze put do rijeka.

Prisutnost antibiotika u rijekama ima nekoliko potencijalnih posljedica za javno zdravlje. Prvo, pridonosi širenju bakterija otpornih na antibiotike, zbog čega je infekcije teže liječiti. Drugo, može dovesti do pojave novih sojeva bakterija otpornih na antibiotike, koje mogu prenijeti gene otpornosti na antibiotike na druge bakterije, što dovodi do globalnog širenja superbakterija. Treće, može naštetiti vodenom životu, dovodeći do ekološke neravnoteže. Konačno, može ugroziti kvalitetu pitke vode, posebno u područjima gdje su rijeke značajan izvor pitke vode.

Kontaminacija rijeka antibioticima globalna je prijetnja javnom zdravlju koja zahtijeva hitnu akciju. Vlade, industrije i pojedinci moraju preuzeti odgovornost za smanjenje ispuštanja antibiotika u rijeke. To se može postići provedbom propisa o uporabi antibiotika, ulaganjem u bolje objekte za pročišćavanje otpadnih voda i usvajanjem održivih poljoprivrednih i akvakulturnih praksi. Neuspjeh u rješavanju ovog problema mogao bi imati strašne posljedice za javno zdravlje i okoliš.