Hrvatska se nalazi ispod EU prosjeka po recikliranju, evo kako se situacija može popraviti

28/03/2022

Konferencija o gospodarenju otpadom održana u Zagrebu pokazala je nezavidan položaj Hrvatske koja je po udjelu recikliranog otpada i otpada koji završava na odlagalištima među lošijim članicama EU-a. Kako bi se situacija poboljšala, jedine opcije su dodatna ulaganja u infrastrukturu i edukacija građana.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) trenutno ima otvorena tri javna poziva: poziv na otklanjanje otpadnih vozila na otocima, poziv na sanaciju divljih odlagališta i poziv na ograničenje korištenja jednokratne plastike u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kako bi oni postali zone bez plastike.

Osim ulaganja u infrastrukturu i sustav, buduća proračunska sredstva predviđena su za edukaciju građana koja konačno daje najbolje rezultate.

Izvor: Shutterstock

EU kroz Zeleni plan i politike o gospodarenju otpadom želi osnažiti kružno gospodarstvo izvlačenjem visokokvalitetnih resursa iz otpada. Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebno poboljšati upravljanje otpadom, poticati inovacije u području reciklaže i smanjiti količine smeća na odlagalištima otpada.

Prema Eurostatovim podacima iz 2018. godine, prosječni Europljanin proizveo je oko 5 tona otpada godišnje od čega je 55 posto otpada reciklirano, dok na odlagalištima otpada završi u prosjeku 38 posto otpada.

Italija i Belgija mogu se pohvaliti odličnim rezultatima jer recikliraju gotovo 80 posto svog otpada, dok su neke članice još uvijek ovisne o odlagalištima otpada u koja odlažu glavninu proizvedenog otpada. Među njima se nalazi Hrvatska koja je odlagala nešto više od 40 posto, a reciklirala 50 posto otpada. Također, jako mali postotak otpada u Hrvatskoj koristi se za proizvodnju energije.

Po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2020. godinu u Hrvatskoj je 56 posto komunalnog otpada upućeno na odlaganje, 34 posto na oporabu, devet posto komunalnog otpada u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od jedan posto upućen na obradu nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…)