Nova studija pokazuje da pesticidi doprinose klimatskim promjenama. Taj utjecaj je rezultat njihove proizvodnje, transporta i primjene, pa sve do njihove razgradnje i odlaganja. Istraživači koji stoje iza ovog otkrića kažu da iako su pesticidi ključni alati u poljoprivrednoj proizvodnji, njihova je učinkovitost u opadanju, dok klimatske promjene pogoršavaju potrebu za većom upotrebom.
Prema istraživanju, veza između pesticida i klimatskih promjena je poput petlje: pesticidi dodaju emisije u atmosferu koje ubrzavaju klimatske promjene, zagrijavanje klime stvara stres poljoprivrednim sustavima i povećava broj štetočina i insekata, zahtijevajući više pesticida.
U usporedbi s poljoprivrednim kemikalijama poput dušikovih gnojiva, s dobro poznatim negativnim učincima na okoliš, emisije stakleničkih plinova iz pesticida nedovoljno su istražene i podcijenjene. Za proizvodnju jednog kilograma pesticida potrebno je u prosjeku 10 puta više energije nego za proizvodnju jednog kilograma dušičnog gnojiva. Neki pesticidi, poput sulfuril fluorida, koji se koristi za insekte poput termita i kukaca, sami su staklenički plinovi: ispuštanje jedne tone sulfuril fluorida jednako je ispuštanju gotovo 5000 tona CO2. Istraživači također kažu da naftne i plinske tvrtke doprinose problemu i profitiraju od toga: 99 posto sintetičkih pesticida dobiva se iz nafte.
Poseban problem vidljiv je u SAD-u. Kalifornija koristi gotovo 20 posto pesticida koji se godišnje primjenjuju u Sjedinjenim Državama. Država uzgaja manje poljoprivrednih usjeva nego druge regije, ali opskrbljuje trećinu povrća u zemlji i dvije trećine voća i orašastih plodova u zemlji. Budući da voće i povrće imaju tako visoku vrijednost, svaki gubitak bi bio značajan i skup, uzrokujući da kalifornijski farmeri koriste gotovo pet puta više pesticida od nacionalnog prosjeka kako bi izbjegli gubitke. Prema izvješću, gotovo svi, 95 posto njih, farmeri u Kaliforniji obrađuju konvencionalno dok je samo 5 posto je organski uzgojeno.
Rastuće temperature dovele su do pada otpornosti usjeva: toplinski stres, promjena uzoraka padalina i više insekata štetočina na više mjesta stvarajući veću potražnju za sintetičkim kemikalijama i pesticidima. Neka istraživanja pokazuju da manje od 0,01 posto pesticida dopire do ciljanih štetnika, što znači da višak kemikalija završava na drugim biljkama ili u tlu, vodi i zraku. Više temperature pogoršavaju ovaj problem, isparavajući pesticide u otrovni plin, trujući one koji su bili izloženi.
Istraživači kažu da je rješenje takozvana agroekološka poljoprivreda. Agroekološka poljoprivreda naglašava konzervacijsku poljoprivredu, ekološke procese koji se prilagođavaju lokalnim uvjetima i prakse poput međuusjeva, gdje dva ili više usjeva rastu zajedno kako bi se povećala bioraznolikost i promicalo zdravlje biljaka. Također daje prioritet zdravlju i moći donošenja odluka farmera i poljoprivrednih radnika, za koje se pokazalo da poboljšavaju prinose usjeva, profitabilnost i otpornost na klimatske utjecaje.
U izvješću se kaže da agroekologija vodi boljem javnom zdravlju, poboljšanoj sigurnosti hrane i suverenitetu te poboljšanoj biološkoj raznolikosti i društvenim koristima, poput bolje suradnje između poljoprivrednika i zajednica.
