Lokalni zakonodavci su poduzeli prve korake prema izmjeni ustava karipskog otoka Arube kako bi uključili priznanje da priroda posjeduje inherentna zakonska prava poput prava na postojanje i regeneraciju. Ako proces bude uspješan, Aruba bi postala druga zemlja u svijetu koja je ustavno priznala prava prirode. Ekvador je svojim ustavom iz 2008. zajamčio prava Majke Zemlje, tamo poznate kao Pachamama, nazivom za andsku božicu.
Kao i u Ekvadoru, ustavni amandman bi u načelu podigao zaštitu koju ekosustavi primaju iznad onoga što je zajamčeno konvencionalnim regulatornim zakonima, čineći prava na prirodu i moralnim i pravnim imperativom.
Predloženi amandman, koji još nije javno objavljen, mora ukloniti niz proceduralnih prepreka i zatim ga odobriti dvije trećine parlamenta Arube. Vlada Kraljevine Nizozemske tada bi morala potpisati tu mjeru: Dok je Aruba postala država 1986. i uglavnom je samoupravna, dio je Kraljevine Nizozemske od 1815.
Ministar prirode Arube, Ursell Arends, rekao je da je poticaj za amandman proizašao iz zabrinutosti oko stanja ekosustava u zemlji. Bijele pješčane plaže na otoku, tirkizne vode, koraljni grebeni i stjenovite obale dom su raznim vrstama od morskih kornjača do plavih guštera i jedinstvenih vrsta ptica poput raznobojnog arubanskog papagaja.
Iako je Aruba zbog idiličnog krajolika postala tražena turistička destinacija, degradacija okoliša uslijed aktivnosti na otoku i daleko izvan njega prijeti tim krhkim ekosustavima.
Utjecaj globalnog zatopljenja, porast razine mora, zakiseljavanje oceana i, u ovom slučaju, smanjenje količine oborina, sve se više osjeća na otoku, iako stanovništvo Arube od oko 110 000 zanemarivo doprinosi globalnom zatopljenju.
Prodiruća mora uzrokuju eroziju obale, oštećuju šume i povećavaju slanost tla, što utječe na rast biljaka. U međuvremenu, porast temperatura oceana ubija život u moru, uključujući koraljne grebene i vodene vrste koje ih nastanjuju. Taj gubitak bioraznolikosti ima implikacije za Arubance koji se oslanjaju na te ekosustave za prihod i hranu.
Grebeni također izoliraju otok od olujnih udara, za koje se očekuje da će postati intenzivniji zbog klimatskih promjena i da će ugroziti infrastrukturu poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, cesta i elektrana.
Ti su učinci pojačani pretjeranim turizmom nauštrb društvene i ekološke dobiti otoka. Uočavajući tu zabrinutost, središnja banka Arube preporučila je promjene politike poput pošumljavanja, ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika poput obnovljive energije i procjenu utjecaja promjena okoliša na zdravlje stanovnika.
Predloženi amandman također uključuje priznanje ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Kombinacija priznavanja i provođenja prava na prirodu i ljudskog prava na zdrav okoliš naglašava međuovisnost između dobrobiti ljudi i prirode.
