KLIMA SE MIJENJA NAOČIGLED: Koje će se vrste prilagoditi, a kojima prijeti izumiranje?

22/11/2022

Iako je u prirodi normalna pojava da dođe do postupne promjene klime, danas su promjene toliko dramatične da velikom brzinom preobražavaju kopno i more te utječu na sve oblike života. No kako će izgledati prilagodba nekih vrsta na Zemlji, ovisi o mnogim čimbenicima.

“Uvijek će postojati manjina koja će se uspjeti prilagoditi relativno iznenadnim novim uvjetima”, kaže Thomas Lovejoy, konzervacijski biolog sa Sveučilišta Georgea Masona i stipendist National Geographica. “Ali većina će pretrpjeti teške posljedice”, ako ne bude uništena.

Viša temperatura uzrokovana stakleničkim plinovima tek je početak tog procesa. Nakon nje dolaze ekstremni vremenski uvjeti (uključujući i velike suše), pomicanje sezona razmnožavanja i migracija, pa zatim promjena u dostupnosti hrane, novi obrasci širenja bolesti, ubrzano otapanje leda i porast razine mora. Svaka promjena uzrokuje niz drugih, pa su učinci dalekosežni.

Promjena može biti dobra za neke vrste jer dulje proljeće znači više hrane, udoban okoliš kao dom, nepotrebnost stresne migracije. No kako se promjene nižu i zagrijavanje nastavlja, pojedine bi se vrste mogle suočiti s novim ograničenjima i izgubiti svoje prednosti.

To nije stvar budućnosti. Učinci izmijenjene klime vidljivi su i sad.

Divlje životinje i biljke, koje su posljednjih 10.000 godina uživale u relativno stabilnoj klimi, trenutno su prisiljene testirati svoje sposobnosti preživljavanja

Koje se vrste dobro prilagođavaju brzim promjenama? One koje nisu isključive i podnose širi raspon klime. One s raznolikim genima i brzom reprodukcijom (koja omogućuje da korisne osobine brzo uđu u gensku zalihu). One koje su u stanju otići u novo, prikladno stanište – i koje imaju kamo otići. Vrste sposobne za natjecanje, često invazivne. Korov.

Koje se slabo prilagođavaju? Specijalizirane vrste ovisne o uskim klimatskim područjima. One koji se već bore za opstanak. Male i fragmentirane populacije ili one okružene negostoljubivim krajobrazima. Životinje koje se natječu s ljudima. Skupine kojima nedostaje genska raznolikost. Planinske vrste, otočne vrste i mnoge životinje ovisne o koraljima. One kojima je za preživljavanje potreban led.

Obnova okoliša trebala bi biti dio strategije jer je dugotrajno propadanje ekosustava stvorilo velik dio viška ugljikova dioksida.

Tko će se prilagoditi, a tko ne?

Velike žutonoge prutke

To je prilagodljiva ptica koja zasad opstaje u okolišu koji se mijenja. U svojemu Božićnom izvješću o pticama, Društvo Audubon izvješćuje da su te prutke viđene u velikom broju, posebno u unutrašnjosti juga SAD-a. U nekim bi se područjima prostor koji je tim pticama na raspolaganju mogao udvostručiti, ali nije poznato hoće li ga one iskoristiti, a ljeta možda postanu prevruća.

Sob

Uz to što je već pod pritiskom zbog gubitka staništa, sjevernoamerički sob mogao bi se suočiti s nestašicom hrane. Zbog više snijega i ledene kiše (do kojih dolazi zato što više temperature dodaju vlagu suhome arktičkom zraku) formira se kora na lišajevima – kojima se sobovi zimi hrane – pa je do njih teško doprijeti. Ljeti, pak, sve veće suše uzrokuju požare koji ubijaju spororastuće lišajeve.

Foto by Shutterstock

Sjevernoamerička žaba bukača

Ova autohtona sjevernoamerička žaba – proždrljivi grabežljivac i opasni konkurent koji širi bolesti vodozemaca – poput vojske se proširila po drugim kontinentima, osobito u Južnoj Americi. Doskočila je do titule jedne od najgorih (najuspješnijih) invazivnih vrsta na planetu. Klimatske promjene usporit će njeno napredovanje u pojedinim područjima, ali druga vrlo raznolika staništa postat će pogodnija za nju, što znači da slijede novi napadi na autohtone vrste.

Arktička lisica

Budući da se tundra kao stanište otapa, ova lisica koja voli snijeg nalazit će manje trupala tuljana koje na ledu ostavljaju sjeverni medvjedi. Bit će i manje leminga – koje vole mladunci lisice – jer njihov broj raste u najhladnijim mjesecima. A mogla bi dobiti i konkurenciju jer se prilagodljiva crvena lisica širi prema sjeveru.

Foto by Shutterstock

Američki skočimiš kesičar

Ovaj par lako podnosi vrućinu. Na jugozapadu SAD-a i u Meksiku, skočimiši kesičari već su se dobro prilagodili sušnim uvjetima. Prijašnji nagli porasti temperature nisu loše djelovali na njihovo zdravlje. Ti su glodavci brzi i fleksibilni kad je riječ o razmnožavanju, a prehrana, koja se sastoji od raznih sjemenki i ponekog kukca, daje im manevarskog prostora ako neka vrsta bilja ili kukaca nestane zbog vrućine.

Gavka naočarka

Za tu je sjevernu patku opasno to što ima specijalizirane potrebe. Zimi se te ptice okupljaju na malom, hladnom, hranjivim tvarima bogatom području u Beringovu moru. Ondje rone i love školjke i druga morska stvorenja. No led se povlači, pa se mijenjaju i staništa gavki te pristup hrani ondje gdje zimuju. Istodobno, promjene na obali mijenjaju močvarna staništa u tundri u kojima se te patke razmnožavaju. 

Poluotočna rašljoroga antilopa

Neke divlje rašljoroge antilope sjajno su se oporavile pod zaštitom, ali ova podvrsta i dalje je na rubu. Žive samo na poluotoku Baja California Sur. U divljini postoji još manje od stotinu poluotočnih rašljorogih antilopa, uz skupinu tih životinja odraslih u zatočeništvu koje služe da bi potaknule razmnožavanje divlje populacije. Ti su papkari prilagođeni pustinjskim uvjetima, ali daljnje zagrijavanje i smanjene oborine utjecat će na njihovu prehranu i zimi i ljeti.

Pastrva vrste Salvelinus confluentus

To je riba iz hladnih voda u sve toplijem svijetu. Njezino stanište u Stjenjaku moglo bi se za 70 godina smanjiti za 50 posto, kažu biolozi. No čak i ako zatopljenje bude ekstremno, neki manji pritoci u gornjim tokovima rijeka na većim visinama trebali bi ostati dovoljno hladni da u njima opstanu žilave populacije i odupru se invaziji konkurenata. Osigurati zaštitu i povezanost vodotoka za mriješćenje i odrastanje riba ključno je za migracije.

Lemur vrste Eulemur albifrons

Tijekom idućih 70 godina vrste lemura na otoku Madagaskaru mogle bi zbog klimatskih promjena izgubiti oko 60 posto svojeg staništa. Kad bi klima bila njihov jedini neprijatelj, možda bi lemur vrste Eulemur albifrons i mogao preživjeti; klimatske promjene neće smanjiti njihova nizinska i planinska staništa. No drugi bi čimbenici mogli biti pogubniji, ponajprije poljoprivreda temeljena na krčenju šuma vatrom te rastuća ljudska populacija.

Foto by Shutterstock

Ogrličasti pingvin

Pobjednici su postali gubitnici. Budući da ogrličasti pingvini više vole otvorene vode nego one okovane ledom, njihova je populacija u posljednjih 50 godina cvala zbog ubrzanog otapanja leda. No sada sve veća izloženost ultraljubičastom svjetlu ubija alge kojima se hrane planktonski račići (glavna hrana pingvina), a to znači manje hrane koju pingvini moraju dijeliti s rastućim populacijama kitova. Promjene u okolišu uskoro će umjesto turizma postati najveća prijetnja ogrličastim pingvinima.

Foto by Shutterstock

Krpelj vrste Dermacentor variabilis

Krpeljima dobro ide. Klima utječe na životni ciklus i zamršen ples tih krpelja, njihovih zaraženih domaćina i bolesti koje oni šire. (Kad je riječ o vrsti Dermacentor variabilis, u pitanju su pjegava groznica Stjenjaka i tularemija.) Ali posljedice mijenjanja klimatskih obrazaca složene su i nepostojane: prijenos bolesti na ljude u nekim bi područjima mogao porasti, u drugima se smanjiti. U međuvremenu se pojedine vrste na istoku SAD-a, poput krpelja Ixodes scapularis, bude iz zimskog sna radi hranjenja tjednima prije – i dobro se prilagođavaju novom rasporedu.

Bengalski tigar

Broj tigrova u divljini drastično opada – ostalo je možda još 3000 jedinki. Na kraju će im za život u šumama mangrova bangladeškog Sundarbansa biti potrebna ronilačka oprema. U istraživanju koje vodi Svjetska zaklada za zaštitu prirode navodi se da bi porast razine mora od 27 centimetara, predviđen 2000. godine, uništio većinu tigrovih staništa u tom području. Bolje vijesti, međutim, stižu iz Butana: kako se šume povlače prema višim predjelima, tigrovi će se vjerojatno pomicati s njima, duboko u šumarke duž većih riječnih dolina na sjeveru. Na žalost, tada će loviti ili rastjerati već ugrožene snježne leoparde.  

Foto by Shutterstock