KLIMATSKA POLITIKA: Koje su tri vodeće zemlje u borbi protiv klimatskih promjena?

06/04/2023

Globalno, naša se klima mijenja zbog antropogenog djelovanja. Razumijevanje uloge koju ljudske aktivnosti igraju u klimatskim promjenama može nam pomoći da dođemo do rješenja za ovaj tekući, gorući problem. Kako bi ublažile pritisak globalnog zatopljenja, tri su zemlje razvile okvire, politike i zakone kako bi nastojale ublažiti i prilagoditi se promjenjivoj klimi u svojoj zemlji, zajedno s podrškom zemljama u razvoju. Danska, Švedska i Čile vodeće su zemlje u borbi protiv klime. Evo zašto i što druge zemlje mogu naučiti iz svojih strategija klimatskih politika.

Izvor: Shutterstock

Danska

U lipnju 2020. Ministarstvo vanjskih poslova Danske razvilo je „Globalnu akcijsku klimatsku strategiju: Zeleni i održivi svijet” kako bi se smanjile emisije i postavilo okvir za ograničavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5°C kako je utvrđeno Pariškim sporazumom iz 2015.

Sporazum danske vlade navodi pet ciljeva:

Povećanje globalne klimatske ambicije. Vlada će surađivati s državama, organizacijama i društvom na ograničavanju klimatskih promjena kroz otpornost, prilagodbu i održivi razvoj. Osim toga, Danska će preuzeti vodstvo u zelenoj tranziciji kako bi potaknula inovacije na globalnoj razini.

Smanjenje globalne emisije stakleničkih plinova. Vlada će implementirati održiva rješenja za obnovljive izvore energije, grijanje, naknadno opremanje za energetsku učinkovitost, obradu vode, učinkovitost opskrbe hranom i biogoriva unutar zemlje i poticati ta rješenja na globalnoj razini. Osim toga, radit će na smanjenju danskog otiska emisija unutar okvira uvoza i potrošnje.

Pojačani fokus na prilagodbu klimi i održivi razvoj. Vlada će se boriti protiv globalne nejednakosti jer su učinci klimatskih promjena iskrivljeni, a klimatski rizici mogu pogoršati postojeće siromaštvo i raseliti ljude. Dodatno, vlada želi povećati pomoć razvoju prilagodbe klimi koja podržava potrebe zemalja u razvoju.

Prebacivanje financijskih tokova i investicija iz crnog u zeleno. Vlada će podupirati ulaganja koja su prihvatljiva za klimu na globalnoj razini i ojačati financiranje klimatskih promjena za siromašne zajednice. Zelena, klimatski prihvatljiva ulaganja uključuju obnovljivu energiju i zelene tehnologije.

Suradnja s privatnim sektorom na zelenim rješenjima. Vlada će promicati izvoz zelenih rješenja, surađivati sa sektorima na stvaranju zelenih ekosustava, promicati inovacije i razvoj zelenih rješenja te surađivati s europskim industrijskim savezima kako bi danska poduzeća bila dio zelenog partnerstva.

Ovih pet ciljeva koje je postavilo Ministarstvo vanjskih poslova Danske može pomoći u smanjenju emisija, podržati potrebe zemalja u razvoju, promicati ulaganja u zelenu energiju i druge tehnologije te potaknuti inovacije za druge zemlje. Osim toga, Danska je dio nordijskih zemalja u Direktivi Europske unije o obnovljivoj energiji gdje zemlje rade zajedno na postizanju ciljeva nulte potrošnje.

Budući da je klimatska strategija objavljena 2020., Danska je donijela odluku o ulaganju u projekt obnovljivih izvora energije pod nazivom Energy Islands, koji se sastoji od mreže vjetroturbina na moru u Sjevernom i Baltičkom moru. U suradnji s vladinim i privatnim sektorom, ovaj će projekt generirati dovoljno energije za tri milijuna kućanstava, osiguravajući Dancima i susjednim zemljama napajanje svojih domova. Ovaj bi projekt trebao biti pokrenut do 2033. Iako ovaj projekt tek treba biti dovršen, ima potencijal omogućiti Danskoj i okolnim zemljama da budu u potpunosti obnovljivi, čime se smanjuje potreba za fosilnim gorivima i neobnovljivim izvorima energije.

Izvor: Shutterstock

Švedska

Godine 2017. Ministarstvo klime i poduzetništva Švedske razvilo je okvir klimatske politike koji sadrži klimatske ciljeve, zakon o klimi i vijeće za klimatsku politiku.

Klimatski ciljevi su ciljevi smanjenja emisija Švedske koje je postavila vlada s postavljenim ciljevima u 2030., 2040. i 2045. Ovi klimatski ciljevi postavljeni su za postupno smanjenje emisije stakleničkih plinova, a zatim u konačnici postizanje neto nule do 2045. Dodatno, preostale emisije će se nadoknaditi putem povećano vezivanje ugljika i tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika.

Zakon o klimi osigurava da će Vlada napisati temelje politike na temelju klimatskih ciljeva, osigurati da su ciljevi klimatske i proračunske politike sažeti, predstaviti klimatsko izvješće svake godine kada se predstavi prijedlog zakona o proračunu i izraditi akcijski plan klimatske politike koji opisuje kako će klimatski ciljevi ostvariti, na četverogodišnjoj osnovi.

Vijeće za klimatsku politiku je tijelo koje poziva Vladu na odgovornost i analizira politiku koju je postavila Vlada i kako je ona usklađena s klimatskim ciljevima koje su postavili Sabor i Vlada. Vijeće drži Vladu odgovornom skrećući pozornost na društvene učinke predložene politike, prepoznajući manjkavu politiku, analizirajući kratkoročne i dugoročne ciljeve imajući na umu ciljeve klimatske i proračunske politike te promičući raspravu o klimatskoj politici u društvu.

Ova tri cilja koje je postavilo Ministarstvo klime i poduzetništva Švedske smanjit će emisije stakleničkih plinova pri čemu će Vijeće smatrati odgovornim vladina tijela, poticati ulaganja s kompenzacijom ugljika i zaštitom šuma, te će istovremeno promatrati klimatsku i proračunsku politiku u cjelini. Osim toga, Švedska je dio nordijskih zemalja u Direktivi Europske unije o obnovljivoj energiji gdje zemlje rade zajedno na postizanju ciljeva nulte potrošnje.

Od okvira klimatske politike 2017., Švedska povećava upotrebu drva u odnosu na beton (veliki izvor emisija ugljičnog dioksida) u građevinarstvu i pronalazi snalažljive načine za izgradnju infrastrukture kako bi bila snalažljiva s energijom. U 2017., kada je okvir objavljen, Švedska je emitirala 3,32 tone ekvivalenta ugljičnog dioksida po stanovniku u usporedbi s 2019. kada je iznosila 2,91 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida po glavi stanovnika, što je smanjenje od 0,41 tone ekvivalenta ugljičnog dioksida po glavi stanovnika u dvije godine.

Izvor: Shutterstock

Čile

Kao i većina zemalja diljem svijeta, Čile se nosi sa svojim dobrim udjelom utjecaja povezanih s klimatskim promjenama, od suša i nestašica vode do ekstremnih vremenskih nepogoda, koje su zemlju dovele do promjene političkog vodstva i guranja prema zelenijoj politici.

U lipnju 2022. Ministarstvo okoliša Čilea predstavilo je Okvirni zakon o klimatskim promjenama koji je uveo ciljeve, zakone i projekcije o klimatski ranjivim područjima prema kojima vladina ministarstva trebaju djelovati u skladu s njima. Okvir je opsežan i specifičan, ali predstavlja primjer za druge zemlje da ga slijede. Glavni cilj je smanjenje i apsorbiranje emisija stakleničkih plinova, postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine, što će Ministarstvo zaštite okoliša pratiti i izvještavati svakih pet godina.

Iako nisu iscrpni, nekoliko naglasaka iz Okvirnih zakona o klimatskim promjenama su:

Emisije i prijenosi onečišćujućih tvari bit će prijavljeni kroz Registar. Onečišćivači se moraju prijaviti godišnje, kao i emisije stakleničkih plinova i utjecaja na klimu koje oni stvaraju.

Upravljanje klimom i rizikom od katastrofa mora se uzeti u obzir s dizajnom, provedbom, pripremom i evaluacijom.

Ozonski omotač treba zaštititi sprječavanjem ulaska tvari koje oštećuju ozonski omotač u atmosferu.

Planovi prilagodbe sektora usredotočit će se na područja koja su najosjetljivija na klimatske promjene kako bi se povećala otpornost.

Dugoročna klimatska strategija smatrat će ministarstva odgovornima za izvješćivanje proračuna o emisijama iz nacionalnog proračuna.

Na kraju, projekcije o klimatski osjetljivim područjima bio je projekt koji je 2022. postavilo Ministarstvo okoliša Vlade Čilea kako bi ljudi vizualizirali i prenijeli rizike klimatskih promjena za Čile. Ishod ovog projekta bio je Atlas klimatskih rizika za Čile, interaktivna karta koja pokazuje područja klimatskih prijetnji povijesnih i budućih scenarija.

Zajedno, ove tri zemlje pokazuju kako nam okvir, politika i zakon mogu pomoći u ublažavanju i prilagodbi klimi koja se mijenja. Postavljanje ciljeva, definiranje odgovornosti i držanje odgovornosti mogu pomoći zemljama da smanje i zatvore emisije.