Cvjetovi badema uvijek su bili znak da proljeće dolazi u Španjolsku. Ali ovo lijepo ružičasto cvijeće više nije pouzdan pokazatelj jer klimatske promjene uvelike utječu na godišnja doba. Godina 2022. bila je treća najsušnija godina u Španjolskoj od početka mjerenja 1964. Ova mediteranska zemlja također je imala svoje najtoplije ljeto zabilježeno u povijesti.

A prema klimatskim stručnjacima, očekuje se kako će Sredozemlje biti jedno od najbrže zagrijavajućih područja u svijetu u nadolazećim godinama. U južnom gradu Almogía, stablo badema osigurava sredstva za život stotinama obitelji. Cristobal Torreblanca, koji je ujedno i lokalni gradonačelnik, uzgaja stabla badema i maslina te je primijetio promjenu u cvjetanju njihovih cvjetova. Ako potom plodove pogodi kasni mraz, urod je uništen, objašnjava.

Što loša berba badema znači za Španjolsku?

Španjolska je drugi najveći svjetski proizvođač badema (nakon SAD-a) i među najvećim izvoznicima sjemena. Dakle, loša žetva može imati ozbiljne ekonomske posljedice, objašnjava Enrique Salvo Tierra, profesor botanike na Sveučilištu u Malagi.

“Posljednjih godina otkrili smo da je zbog globalnog zatopljenja badem procvjetao puno ranije nego što se očekivalo. Dakle, to cvijeće cvjeta, ti se plodovi rađaju, uz dva temeljna rizika, koja su nastala globalnim zatopljenjem. Prvi rizik je da može doći mraz, ispod 4°C, koji uništava cvijet, a time i razvoj ploda”, kaže.

Drugo, cvijeće se pojavljuje neusklađeno s oprašivačima. To je problem jer se plod neće formirati ako se cvjetovi ne opraše.

“Cvjetanje je toliko pomaknuto unaprijed da ne uspijevaju izdržati dok se ne pojave oprašivači, bilo da su to kornjaši, leptiri ili onaj najvažniji: pčele”.

Kako rano cvjetanje utječe na pčele?

Pčelari poput Inme Molero također su zabrinuti. Ona kaže da loše vrijeme također može utjecati na cvjetanje, a kada nema cvijeća znači nema hrane za pčele.

„Ako badem trpi mraz, a ima ga previše i prerano je, pčela ga ne može iskoristiti. Ako je jako suha jesen, jesen s malo kiše, onda je pčeli neizvodivo dobiti pelud i bjelančevine kako bismo preživjeli jesen”, kaže ona.

Molero kaže da pčelari i poljoprivrednici moraju raditi zajedno kako bi zaštitili svoja sredstva za život.

“Ljudi koji se bave poljoprivredom moraju biti ujedinjeni, jer oprašivanje je jedna od najvažnijih aktivnosti koje postoje, a mnoge kulture trebaju naše košnice, kao u slučaju stabala badema, gdje se pelud unakrsno oprašuje. Što više pčela, to više badema”, zaključila je.