Najnovije izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene i rusko-ukrajinski rat potaknuli su utrku za obnovljive izvore energije. S obzirom na potrebu za prekidom naših veza s ugljenom, naftom i plinom općenito, a posebno s ruskim plinovodima, posljednjih tjedana došlo je do navale pozitivnih najava.

Nova talijanska vjetroelektrana na moru opsluživat će oko 60.000 ljudi, Njemačka razmišlja o organskom otpadu, a Europska komisija je rekla da će učiniti “sve što je potrebno” za jačanje proizvodnje solarne energije.

U međuvremenu, po prvi put ikad, vjetar i sunce čine više od 10 posto svjetske opskrbe električnom energijom, prema novom izvješću neovisnog istraživačkog centra za klimu Ember.

Potrebno je vrijeme da energetski projekti budu produktivni, ali podaci Međunarodne energetske agencije (IEA) pružaju sveobuhvatan uvid u to kako se svaka pojedina nacija snalazi.

Island ima najveći udio obnovljive energije u Europi, zahvaljujući svojim nevjerojatnim geotermalnim resursima. Općenito, impresivnih 89 posto ukupne nacionalne opskrbe energijom dolazi iz obnovljivih izvora.  Norveška je na drugom mjestu s 49 posto svoje energije dobivene iz obnovljivih izvora.

Albanija i Latvija sljedeće su na popisu, u obje 42 posto ukupne energije dolazi iz kombinacije hidro (najjača u Albaniji), biogoriva i otpada (znatnih 37 posto u Latviji), vjetra, sunca i drugih izvora.

Slijede skandinavske nacije Švedska, Finska i Danska, također s naglaskom na biogoriva i otpad. Crna Gora, jedna od najmanjih zemalja u Europi, nalazi se na osmom mjestu, a slijede Austrija i Hrvatska.

No, što je najvažnije, ni jedna od 10 najboljih zemalja prema ovom pokazatelju obnovljivih izvora nije među prvih 10 po ukupnoj opskrbi energijom. Ono što bi najviše umanjilo svjetske emisije ugljika bilo bi da velike europske države poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije, koje su i najveći korisnici energije, povećaju svoje zalihe obnovljivih izvora.