Današnji svijet informacija o prehrani prepun je raznih dijeta i načina prehrane od kojih svaka na prvu djeluje kao da je baš ta najbolja i najzdravija. Veganska i vegetarijanska,  mediteranska, peskaterijanska, paleo, ketogena i tako dalje. Ovih dana u modi su razne dijete, a razni stručnjaci ističu dobrobiti različitih dijeta od kojih svaka dominira raznim namirnicama. Ipak, kada je riječ o njihovim učincima na naše zdravlje i zdravlje našeg planeta, nisu sve dijete jednake.

Znanstvenici sa Sveučilišta Tulane u SAD-u koji su ispitivali nutritivnu kvalitetu i utjecaj popularnih dijeta na okoliš u Sjedinjenim Državama prema anketi na 16.000 odraslih osoba otkrili su da su keto i paleo dijete najgore na temelju njihovih ugljičnih otisaka i njihove ukupne nutritivne vrijednosti.

“Procjenjuje se da keto dijeta, koja daje prednost velikim količinama masti i malim količinama ugljikohidrata, stvara gotovo 3 kg ugljičnog dioksida na svakih 1000 unesenih kalorija“, objašnjavaju znanstvenici u izjavi o svojim nalazima. “Paleo dijeta, koja izbjegava žitarice i grah u korist mesa, orašastih plodova i povrća, dobila je sljedeću najnižu ocjenu kvalitete prehrane i također je imala visok ugljični otisak, od 2,6 kg ugljičnog dioksida na 1000 kalorija“, primjećuju.

Veganska prehrana ima najmanji utjecaj na klimu jer stvara 0,7 kg ugljičnog dioksida na 1000 unesenih kalorija, što je manje od četvrtine emisija koje stvara ketogena dijeta. Slijede vegetarijanska i peskaterijanska prehrana. Ovi su nalazi u skladu s rezultatima ranijih istraživanja.

Što se tiče nutritivne kvalitete, najviše je ocijenjena peskaterijanska prehrana, a slijede je vegetarijanska i veganska prehrana. Prehrana svejeda, koja je bila najčešća među ispitanicima u anketi, bila je između dva kraja spektra u pogledu kvalitete prehrane i utjecaja na klimu.

Ako bi trećina svih ljudi koji slijede dijetu svejeda prešla na vegetarijansku prehranu za bilo koji dan, to bi bilo jednako eliminaciji emisija koje su jednake 340 milijuna milja prijeđenih osobnim vozilima, prema istraživačima. Takva bi smanjenja s vremenom bila znatno važna budući da trećinu emisija stakleničkih plinova stvara globalni prehrambeni sustav. Proizvodnja govedine je posebno ugljično intenzivna, a također potiče krčenje šuma na mjestima kao što je Amazona.

Slično tome, kada su se ljudi na dijeti svejeda prebacili na mediteransku prehranu koja se više temelji na biljnoj prehrani poboljšali su se i ugljični otisci i rezultati kvalitete prehrane, kažu stručnjaci.

“Klimatske promjene nedvojbeno su jedan od najhitnijih problema našeg vremena i mnogo je ljudi zainteresirano za prelazak na biljnu prehranu“, kažu oni. Naglašavaju kako na temelju njihovih rezultata, to bi smanjilo naš otisak i općenito bi bili zdraviji.