Ose, koje se naširoko smatraju zlim rođacima omiljenih medonosnih pčela, obično imaju lošu reputaciju. Ose često vidimo kao štetočine koje mogu pokvariti izlete na otvorenom jer stalno lebde oko poslastica i ljutito bodu kad ih pokušamo otjerati. To općeprihvaćeno stajalište zahtijeva veliku reviziju.
Ne samo da ose nisu štetočine, već su jednako vrijedne kao pčele i drugi “korisni” kukci za okoliš, kažu znanstvenici koji su otkrili da ose pružaju ključne usluge ekosustava. Ovi kukci služe kao grabežljivci, djeluju kao oprašivači i pomažu u raspršivanju sjemena, između ostalih korisnih funkcija.
Bilo da su usamljene ili društvene, ose “nude značajne, ali uglavnom zanemarene, ekonomske koristi kroz svoje uloge u prirodnim programima kontrole štetočina i biološke kontrole”, objašnjava tim znanstvenika sa Sveučilišta u Londonu i Sveučilišta East Anglia u novoj studiji.
Istraživači su došli do ovog zaključka nakon što su proučili više od 500 akademskih radova kako bi vidjeli kako oko 33.000 vrsta osa diljem svijeta doprinose njihovim ekosustavima i zauzvrat imaju koristi za ljude. Znanstvenici se slažu da uglavnom mrzimo ose jer ne razumijemo njihovu ključnu ulogu u ekosustavima.
Ose love druge kukce, što znači da služe kao sredstvo prirodne biokontrole za zaštitu usjeva. Samo ta njihova “usluga” vrijedi najmanje 416 milijardi dolara godišnje diljem planeta u poljoprivredi jer ose reguliraju populacije člankonožaca, poput lisnih uši i gusjenica koje se hrane usjevima.
Angažiranjem osa za kontrolu štetočina, osobito u tropskim zemljama, poljoprivrednici mogu zaštititi usjeve visoke vrijednosti, poput kukuruza i šećerne trske u Brazilu.
Ose također djeluju kao oprašivači, pridonoseći više od 250 milijardi dolara svjetskom gospodarstvu godišnje, kažu znanstvenici. Na temelju prethodnih istraživanja, znanstveni tim koji stoji iza studije procjenjuju da razne vrste osa posjećuju čak 960 vrsta biljaka, uključujući 164 vrste biljaka poput određenih orhideja koje u potpunosti ovise o osama za oprašivanje. Zapravo, orhideje su evoluirale tako da izgledaju poput stražnjeg dijela ženke ose kako bi privukle mužjake. Osim toga, ose nam također mogu pomoći u razvoju novih lijekova jer njihov otrov i slina imaju antibiotska svojstva.
Međutim, kao i bezbroj drugih insekata, ose gube svoje stanište i postaju žrtve klimatskih promjena i velike upotrebe pesticida. Stoga su napori da se zaštite od vitalnog značaja, naglašavaju znanstvenici. Poručuju kako je hitno potrebno pozabaviti se njihovim očuvanjem i osigurati da staništa i dalje imaju koristi od dalekosežnih usluga ekosustava koje ose pružaju.
