Noćna panorama Londona mogla bi uskoro izgledati sasvim drugačije, jer vlasti britanske prijestolnice izrađuju skup pravila koja će zahtijevaju da neboderi priguše svoja svjetla preko noći. Prema riječima upravnog tijela financijske četvrti Londona City of London Corporation, ova inicijativa će “smanjiti svjetlosno onečišćenje i uštedjeti energiju”.
Ako se novi planovi usvoje, neboderi u londonskom području gdje se nalazi većina visokih zgrada morat će se isključiti nepotrebna svjetla nakon što padne mrak. Nove zgrade morat će se pridržavati regulative, a postojeće zgrade će se poticati da usvoje tu politiku, ali ona neće biti obvezna.
Pravila dolaze u trenutku kada sve više dokaza pokazuje razoran utjecaj svjetlosnog onečišćenja na bioraznolikost i ljudsko zdravlje, a da ne spominjemo izgubljenu energiju.
Plan bi uveo različita ograničenja u raznim ‘svjetlim zonama’ diljem glavnog grada.
Budu li pravila usvojena, tvrtke u stambenim i kulturnim područjima morat će gasiti svjetla u 22 sata, dok će tvrtke u kulturnim i turističkim područjima moći držati svjetla upaljena do 23 sata. U komercijalnim prostorima nepotrebna svjetla mogu ostati upaljena do ponoći.
Predsjednik odbora za planiranje i promet korporacije City of London Shravan Joshi tako kaže da je “Strategija izložena u ovom dokumentu usmjerena na osiguravanje inteligentnog, osjetljivog pristupa rasvjeti koji osigurava da je Grad siguran i pristupačan, istovremeno štiteći njegov povijesni karakter i udobnost naših stanovnika.”
U gradovima diljem svijeta svjetla ostaju upaljena dugo nakon što velika većina radnika napusti posao. Ali takav svjetlucavi noćni horizont ima svoju visoku cijenu. Prema istraživanju s londonskog sveučilišta, visoke zgrade troše mnogo više energije od niskih zgrada. Potrošnja električne energije po četvornom metru površine gotovo je dva i pol puta veća u visokim poslovnim zgradama od 20 ili više katova nego u niskim zgradama sa šest katova ili manje.
Takvo rasipanje energije posebno je izraženo u kontekstu trenutne energetske krize.
U vedroj tamnoj noći, istraživači kažu da bi ljudsko oko trebalo moći vidjeti tisuće zvijezda. Ali manje od 30 posto ljudi diljem svijeta može dobiti jasan noćni pogled na Mliječnu stazu.
U većini izgrađenih područja noćno je nebo zaklonjeno umjetnim svjetlom. Takvi uvjeti imaju razoran utjecaj na biološku raznolikost. 60 posto divljih životinja u Ujedinjenom Kraljevstvu ovisi o prirodnoj tami kako bi preživjelo, budući da prirodni signali određuju ritam migracije, reprodukcije i oprašivanja. Svjetlosno onečišćenje također šteti ljudskom zdravlju prekidajući naše cirkadijalne ritmove spavanja. To može pridonijeti depresiji i problemima sa srcem i krvlju.
Diljem Europe razni gradovi preko noći gase svjetla. Španjolska je naredila određenim trgovinama da ugase svjetla nakon što padne mrak, dok je Berlin preko noći isključio reflektore koji su osvijetlili 200 njegovih povijesnih zgrada. Prošle je godine francuska vlada proširila postojeće pravilo prema kojem trgovine moraju isključiti svoje natpise između 1 i 6 ujutro.
