Očekuje se kako će oko 25 milijuna kilometara novih cesta biti izgrađeno diljem svijeta do 2050. Zajedno s dalekovodima i željeznicom, ceste posvuda presijecaju krajolik, narušavajući ekosustave.
Ova linearna infrastruktura sprječava životinje da se sigurno kreću po svom staništu. Također smanjuje pristup resursima koji su im potrebni, poput hrane, dovoljno prostora i partnera za parenje. Ova prijetnja bioraznolikosti problem je na globalnoj razini, ali posebno u zemljama u razvoju, gdje se očekuje 90% izgradnje novih cesta.
Afrički kontinent dom je jedinstvene biološke raznolikosti i izvanrednih krajolika. Planirani razvoj infrastrukture zasigurno će ugroziti neke od posljednjih, netaknutih divljina na kontinentu.
Posebna je zabrinutost za budućnost primata. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) navodi polovicu od 107 vrsta primata na kontinentu kao ugrožene.
Prema IUCN-u, 18% svjetskih primata izravno je pogođeno cestama i željeznicama, a 3% komunalnom i uslužnom infrastrukturom. Međutim, ove se brojke temelje na ograničenom istraživanju. Pravi učinak vjerojatno će biti veći.
Južnoafrička Republika jedina je afrička država koja ima dugoročne skupove podataka o smrtnosti divljih životinja diljem zemlje kao rezultatu nesreća na cesti i strujnih udara. Prikuplja ga patrolno osoblje, znanstvenici i šira javnost (građani znanstvenici).
Što je više takvih podataka o smrtnosti dostupno, bolje se mogu razumjeti utjecaji, znati gdje usmjeriti intervencije i informirati o budućim infrastrukturnim razvojima kako bismo smanjili ljudski utjecaj na biološku raznolikost. Infrastruktura poput cesta i dalekovoda trebale bi se istaknutije prepoznati kao izravna prijetnja bioraznolikosti.
Ohrabrujuće je da postoji sve više i više istraživanja koja pokazuju da primati, kao i mnoge druge vrste koje žive na drveću, prihvaćaju mostove koje je napravio čovjek kao sredstvo za prelaženje praznina u njihovom staništu. U Južnoafričkoj Republici ispitano je kakvu bi vrstu krovnog mosta primati koristili za prelaženje praznina između drveća. Otkriveno je da je svih pet južnoafričkih vrsta primata koristilo krovne mostove koji su im bili ponuđeni. Dizajn koji su preferirali bio je most od čvrstih stupova, a ne most s ljestvama.
Sve više i više nadstrešnih mostova raznih vrsta nudi se u različitim zemljama. Ali istraživanja pokazuju da Afrika u tome zaostaje za drugim kontinentima.
Svi trebamo i koristimo linearnu infrastrukturu u svakodnevnom životu, tako da svi nosimo određenu razinu odgovornosti. Stoga je bitno da se precizno bilježi smrtnost divljih životinja i podaci predaju nadležnim službama. Javna svijest i sudjelovanje ključni su za smanjenje ljudskog utjecaja na biološku raznolikost.
