Krčenje šuma jedno je od najhitnijih ekoloških pitanja s kojima se svijet danas suočava. Drveće je ključno za zdravlje našeg planeta, a njihov gubitak pridonosi klimatskim promjenama, eroziji tla i izumiranju brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Najnoviji podaci pokazuju da stope krčenja šuma nastavljaju rasti, osobito u zemljama u razvoju gdje se šume krče za poljoprivredu, urbanizaciju i druge svrhe. Visoke stope krčenja šuma u tim zemljama imaju značajan utjecaj na okoliš i društvo, uključujući klimatske promjene, eroziju tla i gubitak bioraznolikosti.

Za rješavanje ovog kritičnog problema ključno je primijeniti prakse održivog gospodarenja šumama, zaštititi šumska područja i promicati programe pošumljavanja i pošumljavanja. Evo koje su države posebno pogođene problemom prekomjernog krčenja šuma.

Brazil

Brazil ima najveću stopu deforestacije u svijetu, s gubitkom prosječno 1.281.100 hektara šume godišnje. Primarni uzrok krčenja šuma u Brazilu je poljoprivreda, posebice stočarstvo i uzgoj soje. Nezakonita sječa i rudarske aktivnosti također pridonose gubitku šuma.

Indija

Indija ima drugu najveću stopu deforestacije, s gubitkom prosječno 668.400 hektara šume godišnje. Krčenje šuma u Indiji potaknuto je rastućom populacijom, industrijalizacijom, urbanizacijom i drvnom industrijom.

Indonezija

Indonezija je treća u svijetu po krčenju šuma, s gubitkom prosječno 336.100 hektara šume godišnje. Krčenje šuma u Indoneziji prvenstveno je uzrokovano plantažama palminog ulja, koje su se posljednjih godina brzo proširile.

Tanzanija

Tanzanija je izgubila 474.000 hektara šuma u posljednjih 5 godina. Krčenje šuma u Tanzaniji potaknuto je poljoprivredom i sječom drva.

Australija

Krčenje šuma u Australiji već je mnogo godina značajan ekološki problem. Glavni uzroci krčenja šuma u Australiji uključuju krčenje zemljišta za poljoprivredu, urbanizaciju i razvoj infrastrukture.

Mianmar

Mianmar je izgubio 293.920 hektara šuma u posljednjih 5 godina. Krčenje šuma u Mijanmaru uglavnom je uzrokovano sječom drva i prenamjenom u poljoprivredu.

Paragvaj

Paragvaj ima veliku stopu deforestacije, s gubitkom prosječno 123.700 hektara šume godišnje. Krčenje šuma u Paragvaju prvenstveno je uzrokovano poljoprivredom, posebice uzgojem soje.

Mozambik

Mozambik je jedna od zemalja u Africi koja je posljednjih godina doživjela visoku stopu krčenja šuma. Glavni uzroci krčenja šuma u Mozambiku uključuju ekspanziju poljoprivrede, sječu, rudarenje i urbanizaciju. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Mozambik je između 1990. i 2020. izgubio 4,8 milijuna hektara šuma, što predstavlja smanjenje šumskog pokrova od 19,5%.

Sudan

Krčenje šuma u Sudanu značajan je ekološki problem, a zemlja posljednjih godina doživljava visoku stopu gubitka šuma. Primarni uzroci krčenja šuma u Sudanu uključuju ekspanziju poljoprivrede, skupljanje drva za ogrjev i razvoj infrastrukture.

Bolivija

Krčenje šuma je veliki ekološki problem u Boliviji, a zemlja je u posljednjim desetljećima izgubila značajan dio šumskog pokrivača. Primarni uzroci krčenja šuma u Boliviji uključuju ekspanziju poljoprivrede, sječu i rudarenje.