Oceani, tlo i šume najveći su svjetski takozvani ponori ugljika. To znači da mogu apsorbirati ugljični dioksid iz atmosfere. U šumama na primjer stabla apsorbiraju ugljik fotosintezom. Nakon što se apsorbira, ugljik se taloži u šumskoj biomasi, uključujući debla, grane, lišće i korijenje, u mrtvu organsku tvar i tlo.
S povećanjem krčenja šuma kako bi se napravilo mjesta za uzgoj stoke i razvojne projekte, šume gube svoja stabla i bore se za apsorpciju i regulaciju temperature. To zauzvrat uzrokuje porast temperature na Zemlji i pojačava učinke klimatskih promjena. Istraživači zato traže kako životinje koje žive u šumama mogu pomoći u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Jedna životinja koja prednjači u tom zadatku je slon.
Znanstvenici koji su proučavali slonove u afričkim šumama otkrili su da ove veličanstvene životinje igraju ključnu ulogu u oblikovanju svog okoliša jer svaki dan usisavaju čak 200 kilograma biljaka. Njihovi postupci skidanja kore s drveća i kopanja korijenja pomažu šumi da pohrani više ugljika u svojim stablima.
Ali kako jedenje drveća i vegetacije iz šuma pomaže u pohrani više ugljika? To se može dogoditi na dva načina. Tako su istraživači otkrili da slonovi gaze po manjim stablima, koje se natječu s većima za svjetlost i hranjive tvari, povećavajući tako prosječni promjer stabla i ukupnu biomasu iznad zemlje. Otkrili su da šumski slon pomaže u povećanju hvatanja ugljika u prašumi za 9500 metričkih tona CO2 po četvornom kilometru.
Druga su istraživanja utvrdila utjecaj gledajući bliže tlu. Istraživači su otkrili da slonovi pomažu u širenju sjemena u svojoj balegi. Promatrajući slonove u šumi Ndkoki u Republici Kongo, istraživači su probrali 855 hrpa slonovskog izmeta kako bi vidjeli koje se sjemenke talože. Otkrili su da su ti slonovi voljeli lišće drveća koje brže raste, ali više vole plodove drveća koje sporije raste. Drveće koje sporije raste moglo bi stvoriti gušće drvo, dok jedenje drveća koje brže raste može napraviti mjesta za stabla bogata ugljikom. Štoviše, kako slonovi jedu više voća, oni će širiti sjeme kroz šumu u svojoj balegi i ciklus će se nastaviti.
Utjecaj koji ovi slonovi imaju na šume i klimatske promjene je značajan. Projekcije su pokazale da bi se skladištenje ugljika smanjilo između 6 i 9 posto kad bi slonovi nestali iz šuma. Kako se broj slonova u Africi smanjuje, uglavnom zbog ilegalnog lova i trgovine, znanstvenici i zaštitnici prirode vrše pritisak na svjetske dužnosnike da zaštite te životinje.
Štiteći slonove, štitimo šume, smanjujemo količinu ugljika u atmosferi i pomažemo u usporavanju učinaka klimatskih promjena.
