Istraživači su po prvi put otkrili cijenu klimatskih šteta koje duguju vodeći proizvođači fosilnih goriva. Studija, objavljena u časopisu One Earth, otkriva da je 21 kompanija za ugljen, naftu i plin odgovorna za 209 milijardi dolara godišnje kao kompenzaciju za ekstremne vremenske uvjete i druge utjecaje klimatskih promjena za koje se predviđa da će se dogoditi diljem svijeta između 2025. i 2050. godine.

Emisije iz poslovanja tih tvrtki i korištenja njihovih proizvoda između 1988. i 2022. značajno su pridonijele toj šteti, zaključuje studija. Na temelju baze podataka Carbon Majors, koja nastavlja bilježiti podatke o emisijama najvećih zagađivača, i istraživanja 738 klimatskih ekonomista, nova studija procjenjuje da će klimatske promjene prouzročiti 99 bilijuna dolara globalne ekonomske štete između 2025. i 2050. godine.

Od toga, “konzervativnih” 23,2 trilijuna dolara godišnje gubitka BDP-a pripisuje se industriji ugljena, nafte i plina, a ostatak nefosilnim zagađivačima, vladama i potrošačima. To iznosi 893 milijarde dolara godišnje. Studija se zatim usredotočuje na 21 najveću svjetsku kompaniju za fosilna goriva, svodeći ih na zajednički prihod od 209 milijardi dolara godišnje.

Iako su značajni, istraživači kažu da iznosi ne uzimaju u obzir vrijednost izgubljenih usluga ekosustava, izumiranja, gubitka ljudskih života i sredstava za život te druge aspekte blagostanja koji nisu obuhvaćeni BDP-om.

Istraživači kažu da tvrtke koje se bave fosilnim gorivima imaju “moralnu odgovornost” za otklanjanje klimatskih šteta svojim doprinosom globalnim emisijama stakleničkih plinova i svojom poviješću poricanja klime i dezinformacija koje su usporile globalnu akciju.

Oni ne vide globalnu shemu odštete kao zamjenu za financiranje klimatskih promjena pod Ujedinjenim narodima (UN). No, budući da UN-ov Zeleni klimatski fond ne uspijeva osigurati dovoljno sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama, a fond za gubitke i štete koji je dogovoren na Cop27 tek treba proraditi, zaključuju da bi postojeće mehanizme trebalo nadopuniti novcem tvrtki za fosilna goriva.

Zemlje koje su osjetljive na klimatske promjene sve češće pozivaju tvrtke zagađivače poput proizvođača fosilnih goriva da plate za gubitke i štetu uzrokovanu klimatskim promjenama. Osobito je utjecajna premijerka Barbadosa Mia Mottley, koja je vodila raspravu o ovom pitanju, dok je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres predložio uvođenje neočekivanog poreza na dobit od nafte i plina kako bi se financirali gubici i štete.

U izvješću koje je naručio UN procjenjuje se da zemlje u razvoju trebaju potrošiti 2,4 trilijuna dolara godišnje na odgovor na klimatske promjene. A procjenjuje se da sve osim oko 350 milijardi dolara mogu financirati privatne tvrtke koje traže profit. To uključuje projekte poput solarnih farmi, koje tvrtke mogu razviti i od njih zaraditi, ali isključuje projekte od kojih je teže profitirati, poput ponovne obuke radnika koji koriste fosilna goriva i izgradnje zidova za zaštitu ljudi i imovine od porasta razine mora.

Program odštete bi također postojao uz val parnica povezanih s klimom koji se odvijaju diljem svijeta protiv kompanija za fosilna goriva. Kao poticaj za djelovanje, istraživači predlažu da tvrtke mogu imati pravo na smanjena plaćanja ako uskoro prestanu proizvoditi zagađujuća goriva ili ispune svoje potvrđene ciljeve neto nule.