NIKAD VIŠE KAO NEKAD: Kako su klimatske promjene uništile talijansku skijašku turističku industriju

12/04/2023

Monte Cimone, popularno skijalište u talijanskim Apeninskim planinama, uložilo je 5 milijuna eura u umjetni snijeg prije zimske sezone u pokušaju da spriječi utjecaj globalnog zatopljenja. Novac je nažalost uglavnom bačen uzalud. Snježni se top pokazao beskorisnim jer je kapljicama vode koje ispaljuju u zrak potrebno hladno vrijeme da padnu na tlo kao snijeg. Sve do sredine siječnja temperatura nikada nije padala ispod ništice Celzija.

Rastuće temperature prijete skijaškoj industriji diljem svijeta, ali Italija, sa svojim brojnim relativno niskim odmaralištima u Apeninima, kao i Alpama, posebno je teško pogođena.

Oko 90 posto talijanskih staza oslanja se na umjetni snijeg, u usporedbi sa 70 posto u Austriji, 50 posto u Švicarskoj i 39 posto u Francuskoj. Posljedice prijete okolišu, gospodarstvu i lokalnoj egzistenciji.

Rastuće temperature u Europi donose sušu i Italija si teško može priuštiti milijune kubičnih metara vode koje svake godine koristi za stvaranje snijega. Energija koju troši sve veća baterija topova za snijeg također je pretjerana. Snaga potrebna za opskrbu umjetnim snijegom svih europskih alpskih odmarališta bila bi jednaka godišnjoj potrošnji 130.000 obitelji od četiri člana.

Skijaška industrija suočava se s odlukom: nastaviti borbu u nadi da će tehnološki napredak nadvladati učinak porasta temperatura ili promijeniti poslovni model i potražiti alternativne izvore prihoda od turizma. Dok klimatolozi predlažu drugi način djelovanja, većina skijaških operatera prkosi. “Bez skijanja, planinske zajednice će izgubiti svoje ekonomske temelje i ljudi će otići”, kaže Valeria Ghezzi, voditeljica talijanske udruge operatera skijaških žičara (Anef), koja uključuje 300 kompanija i pokriva 90 posto tržišta.

Izvor: Shutterstock

Ekonomski ulozi su visoki. Talijanski skijaški sektor izravno ili neizravno zapošljava 400.000 ljudi i ostvaruje promet od 11 milijardi eura. Italija ima oko 220 skijališta s najmanje pet žičara, što je stavlja na treće mjesto u svijetu iza Sjedinjenih Država i Francuske.

Italija nije jedina koja poduzima gotovo sve kako bi očuvala svoje skijanje. U prosincu su vlasti u švicarskom odmaralištu Gstaad koristile helikoptere za nanošenje snijega na stratešku, ali golu stazu koja povezuje skijališta Zweisimmen i Saanenmoser, koja su i sama bila opremljena umjetnim snijegom iz topova.

Ali sve očajničkiji pokušaji očuvanja skijaške industrije izazivaju proteste ekologa. Pet španjolskih skupina za zaštitu okoliša lobiraju kod Europske unije da blokira korištenje 26 milijuna eura novca EU-a za financiranje projekta spajanja dvaju skijališta u planinskom lancu Pirineja koji se brzo zagrijava.

Neki ekonomisti i klimatolozi tvrde da je pokušaj da se skijališta na niskim nadmorskim visinama održe u poslovanju osuđen na propast, a stvaranje snijega samo odgađa neizbježno. Europske Alpe, gdje temperature rastu brže nego u većem dijelu svijeta, postat će sve popularnije ljeti jer mediteranske plaže i gradovi postaju neugodno vrući, prognoziraju stručnjaci za klimu i turizam. Također dodaju da će skijanje između 1.000 i 2.000 metara uskoro biti “ekonomski neodrživo”, a odmarališta bi se trebala fokusirati na privlačenje različitih vrsta turista.