U pokušaju borbe protiv klimatskih promjena, zemlje diljem svijeta se utrkuju u izgradnji infrastrukture za obnovljivu energiju. Jedan od mnogih načina je uključivanje solarne energije, vjetra, geotermalne i drugih obnovljivih izvora energije u njihov energetski miks.

Pokazalo se da neke zemlje u svemu tome prednjače. Naravno, u igri je toliko mnogo čimbenika, uključujući geografsku prednost, politička razmatranja, veličinu, postojeća goriva, resurse, rezerve, stopu razvoja i pristup tehnologiji ili stručnosti.  Međutim, da bi se malo bolje razumio sektor i kakva je globalna situacija, evo, bez posebnog reda, nekih zemalja koje poduzimaju velike korake u obnovljivoj energiji.

Švedska

Švedska vlada obećala je 2015. da će eliminirati fosilna goriva iz proizvodnje električne energije u zemlji do 2040. Od tada, Švedska kontinuirano ulaže u solarnu energiju, vjetar, skladištenje energije, pametne mreže i čisti transport. Švedska želi biti prva zemlja na svijetu bez fosilnih goriva. Oko 75% proizvodnje električne energije u Švedskoj dolazi iz hidroelektrane (45%) i nuklearne (30%) energije. Trenutno u zemlji rade tri nuklearne elektrane sa šest nuklearnih reaktora. Energija vjetra doprinosi proizvodnji energije sa 17%, dok kombinirana toplinska i električna postrojenja doprinose s 8%.

Kostarika

Srednjoamerička država Kostarika svu svoju energiju dobiva iz zelenih izvora. Od 2014. Kostarika proizvodi više od 98% svoje električne energije iz hidro, geotermalne energije, solarne energije i vjetra. 67,5% energije dolazi iz hidroelektrana, 17% iz vjetra, 13,5% iz geotermalnih izvora, a 0,84% iz biomase i solarnih panela. S druge strane, rezervna postrojenja proizvode preostalih 1,16%.

Škotska

U 2018. godini 98% proizvodnje energije u Škotskoj dolazilo je iz energije vjetra. Škotska je tada nastavila trošiti 90,1% svojih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora u 2019. Iako je cilj bio 100%, proizvodnja obnovljive energije u Škotskoj malo je pala na 97,4%. Većina proizvodnje obnovljive energije je energija vjetra.

Njemačka

Njemačka je uvijek bila vodeća zemlja u potrošnji zelene energije. Do 2020. obnovljivi izvori već su osiguravali 45,3% njegove potrošnje električne energije. Sadašnja vlada prethodno je najavila planove za daljnje smanjenje svojih emisija, a kasnije je još jednom objavila da odbacuje planove Europske unije da nuklearnu energiju označi “zelenom” jer je “opasna”.

Urugvaj

Urugvaj je južnoamerički prvak u obnovljivoj energiji, s više od 97% zemlje koja se napaja iz zelenih izvora u 2018. 60% njegove proizvodnje energije dolazi iz hidroenergije, dok ostatak dolazi iz vjetra, sunca i biogoriva. Godine 2020. ukupni instalirani kapacitet Urugvaja iznosio je 4924 MW, od čega su hidroelektrane doprinijele 1538 MW, energija vjetra 1514 MW, termoelektrane 1190 MW, biomasa 425 MW i solarne elektrane 258 MW.

Danska

U 2021. obnovljivi izvori energije doprinijeli su 67% opskrbe električnom energijom u zemlji, pri čemu je energija vjetra pridonijela 46,8%, a biomasa 11,2%. Cilj zemlje biti 100% bez fosilnih goriva do 2050.

Kina

Unatoč tome što je najveći svjetski emiter ugljika, Kina je također vodeća zemlja u pogledu obnovljive energije. U 2017. Kina je bila zemlja s najviše instaliranih solarnih PV i vjetroelektrana. Kina također proizvodi više od 70% globalne ponude solarnih PV modula. Kina je vodeći proizvođač hidroelektrične energije s instaliranim kapacitetom od 370.160 MW u 2020. Iste je godine također dodala 71,67 GW kapaciteta vjetroelektrana, gotovo tri puta više od razine iz 2019.