Eropska unija bi mogla zabraniti minijaturne hotelske toaletne potrepštine i jednokratne posude za hranu u borbi protiv rasipne ambalaže.

Prijedlog je dio Europskog zelenog dogovora, plana za cijelu EU da se dosegne neto nula do 2050. godine, odvoji gospodarski rast od korištenja resursa i promiče kružno gospodarstvo.

U Europi svaka osoba u prosjeku godišnje proizvede gotovo 180 kg ambalažnog otpada. Ambalaža je zasigurno jedan od glavnih krivaca, s obzirom na to da čini 40 posto plastike i 50 posto papira koji se koriste u EU.

Ako se nešto ne poduzme, količina plastičnog ambalažnog otpada mogla bi porasti za 46 posto do 2030. godine, prema Europskoj komisiji.

Koju ambalažu EU želi zabraniti?

Predložena revizija zakonodavstva EU-a o ambalažnom otpadu ima za cilj učiniti svu ambalažu ponovno upotrebljivom ili recikliranom do 2030. Također ima za cilj riješiti se nepotrebne ambalaže, podržati recikliranje i razjasniti odgovarajuću upotrebu i odlaganje biorazgradive plastike.

Prema novom zakonu, određeni oblici nepotrebne ambalaže bili bi zabranjeni, uključujući jednokratnu ambalažu za hranu i piće kada se konzumiraju u restoranima i kafićima, jednokratnu ambalažu za voće i povrće te minijaturne bočice od šampona i drugu minijaturnu ambalažu u hotelima.

Potrošači bi također dobili mogućnost višekratne ambalaže u restoranima i kafićima određene veličine.

Kakav bi utjecaj mogli imati novi zakoni EU-a o ambalaži?

Do 2030. predložene mjere smanjile bi emisije stakleničkih plinova iz pakiranja za gotovo trećinu, što je smanjenje jednako godišnjim emisijama Hrvatske. Potrošnja vode smanjila bi se za 1,1 milijun m3.

Nakon početnog ulaganja potrebnog za tranziciju, očekuje se da će i ekonomski učinak biti pozitivan. Ako poduzeća prenesu uštedu na potrošače, Europljani bi u prosjeku mogli uštedjeti gotovo 100 eura godišnje.

Prijedlog o ambalažnom otpadu trenutno razmatraju Europski parlament i Vijeće.