Plastika je postala sveprisutna u našem svakodnevnom životu zahvaljujući svojoj praktičnosti i niskim cijenama. Ali to dolazi s troškom. Naše loše postupanje i loše upravljanje tim materijalom učinili su ga jednim od najvećih ekoloških problema. Milijuni tona plastičnog otpada bacaju se svake godine, od čega većina odlazi u oceane, oštećujući pritom divlje životinje i ekosustave. Evo nekih šokantnih statistika o plastičnom onečišćenju i zašto je ključno poduzeti mjere sada kako bismo smanjili našu globalnu potrošnju i proizvodnju plastike prije nego što bude prekasno preokrenuti štetu.
U svijetu se godišnje proizvede 400 milijuna tona plastičnog otpada
Prvi komercijalno dostupan plastični proizvod lansiran je 1907., ali masovna proizvodnja nije započela sve do 1952. Od tada se godišnja proizvodnja plastike povećala gotovo 200 puta, a danas globalno proizvodimo plastike kao dvije trećine ukupne mase čovječanstva. Naša nepromišljena upotreba i potrošnja plastike natjerala je svijet da proizvede približno 400 milijuna tona plastičnog otpada svake godine kako bi održao korak s potražnjom, od čega 60% završi u našem prirodnom okolišu ili na odlagalištima.
SAD svake godine proizvede 42 milijuna metričkih tona plastike, najviše na svijetu
Najveći svjetski doprinos onečišćenju plastikom je nitko drugi nego SAD. Zemlja, koja je već jedan od svjetskih najvećih doprinositelja emisijama stakleničkih plinova, proizvede oko 42 milijuna metričkih tona plastičnog otpada svake godine, što iznosi 130 kg po osobi. Za usporedbu, SAD proizvodi gotovo dvostruko više od Kine, a više od svih zemalja Europske unije zajedno.
Više od 8 milijuna tona plastike svake godine uđe u oceane
Kada se plastični otpad baca na odlagališta ili neodgovorno odbacuje, značajne količine istječu u prirodno okruženje i najmanje osam milijuna tona plastike svake godine završi u oceanskim vodama. Procjenjuje se da je otprilike 40% površine oceana prekriveno plastičnim otpadom i ako se naša potrošnja plastike i ponašanje nastave, znanstvenici upozoravaju da će u oceanima biti više plastike nego ribe već 2030. godine.
Onečišćenje oceana plastikom na putu je da poraste na 29 milijuna metričkih tona do 2040.
Kao što je spomenuto, golema količina plastičnog otpada svake godine uđe u svjetske oceane, što ima štetan utjecaj na morske divlje životinje i zdravlje ekosustava. Ekološki stručnjaci navode da će, ako se ništa ne poduzme, onečišćenje plastikom porasti na 29 milijuna metričkih tona godišnje za manje od 20 godina. Ali znanstvenici također kažu da je moguće smanjiti 80% tog zagađenja smanjenjem rasta proizvodnje čiste plastike, poboljšanjem sustava prikupljanja otpada i ulaganjem u plastiku koja se može reciklirati.
Svake godine 100 000 životinja umire od plastike
Osim otpada koji se sastoji od plastičnih boca, spremnika, pa čak i maski za lice, svake godine u ocean uđe između 500.000 i milijun tona opreme za ribolov izgubljene, napuštene ili odbačene od strane ribara. Ta se oprema ili baca s ribarskih brodova ili se ispire s brodova i obala. Kao rezultat toga, najmanje 100 000 morskih životinja umire od zapetljanja u ribarski otpad, bilo od gušenja ili zatočenih u zamkama tijekom putovanja u potrazi za hranom i umiru od gladi.
Ljudi progutaju 5 grama plastike svaki tjedan
Mnoge morske životinje slučajno progutaju plastični otpad ili mikroplastiku, u kojoj se veći plastični ostaci razgrađuju na manje plastične čestice koje su nevidljive ljudskom oku. Kako ta plastika putuje prehrambenim lancem, neizbježno je da će ljudi na kraju konzumirati plastiku.
COVID-19 je donio 25.900 tona zagađenja plastikom u oceanu
Kako bi se ublažila zaraza COVID-19, jednokratne kirurške maske za lice, osobna zaštitna oprema (PPE) i plastične boce dezinficijensa postale su neophodne. No ovo veliko povećanje potrošnje plastike rezultiralo je s procijenjenih 8,4 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog iz 193 zemlje od početka pandemije, od čega je 25 900 tona iscurilo u ocean, prema istraživanjima.
