O negativnim posljedicama koje modna industrija ima na okoliš čitamo na dnevnoj bazi, stoga je jedno od ključnih pitanja današnjice kako istovremeno biti modno i ekološki osviješten. Da li je budućnost u zanimljivim pop-up trgovinama s luksuzno prezentiranom second-hand odjećom ili majicama od morske trave koje same sebe čiste i zimskim jaknama punjenim divljim cvijećem – odlučite sami, no nama ovo više ne zvuči kao nekakva suluda SF budućnostevent 03.04.2021.Podijeli
Održiva moda, Selfridges Oxfam pop-up shop
Modna industrija svake sekunde stvori kamion smeća, odnosno odjeće, koja se spaljuje ili šalje na odlagalište. U 2017. je potrošila oko 79 milijardi kubičnih metara vode, dovoljno da napuni gotovo 32 milijuna bazena olimpijske veličine. Istraživanje u SAD-u je pokazalo da prosječna osoba u ormaru ima 105 artikala, od toga 21 smatra nenosivim, 33 preuskim, a 24 preširokim. O negativnim posljedicama koje modna industrija ima na okoliš čitamo na dnevnoj bazi, stoga je jedno od ključnih pitanja današnjice kako istovremeno biti modno i ekološki osviješten.
Neke modna grupacije poput H&M su počele raditi na programima održivosti, potičući kupce na doniranje neželjene odjeće za ponovnu upotrebu. H&M svoja godišnja izvješća o održivosti objavljuje od 2002. godine, a u pojedinim trgovinama u Stockholmu kupcima su omogućili i popravak postojeće odjeće te najam u cilju očuvanja okoliša.
Već duže vrijeme muku mučimo što napraviti s odjećom koju ne želimo baciti jer nije dotrajala, a zauzima prostor u našem ormaru. Jedno od rješenja bi mogla biti i hrvatska platforma ReStyloh, čiji cilj je omogućiti korisnicima da takve ‘neželjene’ artikle pretvore u priliku za neke nove kupce, ali i svoju zaradu.
Za održivu kupnju odjeće se već duže zalaže i modna urednica i Vogueova suradnica Bay Garnett. Njena je misija da second hand trgovinu učini jednako luksuznom kao što je bilo koji butik u londonskom Bond Streetu i to joj je i pošlo za rukom. U suradnji s Oxfamom i Selfridgesom radila je na stvaranju pop-up shopa, koji je u rangu bilo kojeg luksuznog brenda. To je dio veće inicijative Selfridgesa nazvane Project Earth, čiji cilj je potaknuti kupce i brendove da razmišljaju i djeluju u smjeru veće održivosti. “Sviđa mi se koncept stavljanja second-hand odjeće u drugačiji kontekst. Igrala sam se idejom kako odabrati dobre stvari i staviti ih zajedno s Guccijem, Celineom ili Pradom u prostor koji je na sve moguće načine razvikano luksuzan.“ Ovaj neobičan pop-up shop je bio smješten na drugom katu Selfridgesa. Prodavala se odjeća, torbe i predmeti za dom, koje je Garnett izabrala u Oxfamovim trgovinama i skladištima. Među njima se posebno izdvaja kombinezon s potpisom Jean Paul Gaultiera, koji podsjeća na outfit superheroja. Cijene je definirao Oxfam, a novac je išao direktno u dobrotvorne svrhe.
Garnett već dugo radi na promoviranju kupnje second-hand odjeće. Još 90-ih je uređivala Cheap Date londonski anti-establishment modni časopis posvećen kupovanju u humanitarnim trgovinama. Na stranicama svog magazina radila je lažne reklame tako što je mijenjala imena luksuznih brendova. „Second-hand odjeća je zaista jedini održivi način kupnje odjeće. Znam da to nije realistično, ja također ne kupujem samo rabljenu odjeću, no smatram da toga treba biti više.“, zaključuje Garnett.
Second-hand je održivi način kupnje, no sve više i uspješnije se radi na proizvodnji održivih komada odjeće. Majice od morske trave koje same sebe čiste, zimske jakne punjenje divljim cvijećem i pigmenti proizvedeni od DNK cvijeća, zvuči kao nekakva suluda SF budućnost, no ova se upravo događa i zove se Pangaia. U pitanju je zvijezda održive mode u usponu. Sebe manje smatraju modnim brendom, a više svojevrsnim pokretom koji je fokusiran na materijale. Uz to su se već stigli afirmirati među holivudskim celebrityjima. Nose ga Bella Hadid, Justin Bieber, Pharrell Williams i Jaden Smith. Oko brenda je okupljen kolektiv ljudi koji su prethodno radili za velike mode konglomerate, stoga ne treba čuditi savršenstvo izvedbe, a rasprostrti su između Londona, New Yorka i Firence.
O ovim, ali i mnogim drugim srodnim temama, od danas možete čitati i na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr.
S ciljem da mislimo globalno, djelujemo lokalno i potičemo na odgovornost – prije tri godine Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska pokrenuli su projekt ‘Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje’, danas poznat pod nazivom ‘Održiva Hrvatska’, a cilj je potaknuti baš svakoga u Hrvatskoj da počne živjeti i razmišljati održivo. Jer mi ne nasljeđujemo Zemlju od svojih predaka, mi je posuđujemo od svojih potomaka. Posuđujmo je što pametnije, smislenije i ekološki osvještenije!
Na tom valu promjena zamišljena je i konferencija Održiva moda, koja će se na portalu Održiva Hrvatska moći pogledati 7. travnja.
Autor: Vedrana Sunko
Fotografije: Profimedia, Shutterstock
