Novo istraživanje otkrilo je koji europski gradovi imaju najmanje, a koji najviše ekološki javni prijevoz. Kampanja za čiste gradove (CCC), grupa od više od 80 organizacija koje se zalažu za mobilnost bez emisija, rangirala je ukupno 42 grada. Cilj izvješća je pratiti dekarbonizaciju u ovim urbanim mjestima. Javni prijevoz i mogućnosti putovanja bez emisija bili su u fokusu, a rezultati nisu bili sasvim očekivani.
U prvom tromjesečju 2023. CCC-ova mreža, zajedno s tvrtkom za savjetovanje o održivosti Ricardo Energy & Environment, počela je prikupljati podatke o svim istaknutim destinacijama. Svaka lokacija je zatim ocijenjena od jedan do deset na temelju različitih čimbenika, uključujući dostupnost zajedničkih električnih automobila, bicikala i e-skutera, broja autobusa s nultom emisijom u upotrebi i količinu električnih mjesta za punjenje.
Sami gradovi odabrani su jer su dio rasprave o urbanoj mobilnosti i imaju dobru količinu dostupnih podataka. Najmanji koji je uključen bio je Lille sa 195.278 stanovnika, a najveći, London s 8.799.730 stanovnika.
Kad je riječ o ekološki prihvatljivom javnom prijevozu, neće iznenaditi da su među prvih deset gradovi u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Zapravo, Kopenhagen je na vrhu ljestvice, a slijede ga Oslo, Pariz, Amsterdam, Hamburg i Helsinki. Milano je sedmi, a top mjesta zaokružuju Lyon, Ljubljana i Lisabon.
Pariz, Helsinki, Lisabon i Bruxelles osvojili su ocjenu deset na ljestvici zajedničkih bicikala i e-skutera, dok su Kopenhagen, Amsterdam i Ljubljana dobili isti rezultat za dijeljenje električnih automobila. Niti jedan grad nije dobio punu ocjenu za autobuse s nultom emisijom. Pet najgorih su Edinburgh, Birmingham, Granada, Dublin i na kraju Manchester.
Ono što je iznenađujuće je da, u usporedbi sa CCC-ovim širim izvješćem o rangiranju urbane mobilnosti, gradovi poput Milana, Ljubljane, Budimpešte i Sofije ovdje imaju bolje rezultate. To pokazuje da pretvaranje cesta u prostor za zajednički promet s nultom emisijom nije nužno ograničeno financiranjem.
Izvješće ukazuje na važnost lokalnog vodstva u napretku prema javnom prijevozu s nultim emisijama. Zaključuje se da su gradski čelnici koji pokazuju vodstvo i ambiciju sposobni donositi mudre i brze investicijske odluke koje mogu pojačati njihove napore prema urbanoj budućnosti bez emisija. Također, nije prvenstveno riječ o više novca – gradovi koji nisu među najbogatijima daleko su nadmašili svoje konkurente kroz dobre regulatorne okvire i planiranje usmjereno prema budućnosti.
Gradovi s najboljim rezultatima – Oslo, Kopenhagen i Amsterdam – ostaju na putu da do 2030. imaju sustave javnog prijevoza u potpunosti bez emisija.
