U vrijeme kada je Jair Bolsonaro otišao s brazilskog predsjedničkog mjesta, Amazonski fond je bio zamrznut, no njegov je odlazak potaknuo obnovljeni europski interes za jačanje napora za očuvanje takozvanih pluća zemlje. Osnovan 2008. u Norveškoj i Brazilu, Amazonski fond (ili Fundo Amazônia, na portugalskom) glavni je alat za suradnju koji Europa koristi za ulaganje u projekte u brazilskom dijelu amazonske šume. Trenutačno 93,8% sredstava dolazi iz Norveške, još 5,7% je donirala Njemačka, a 0,5% dolazi od Petrobrasa, brazilske naftne i plinske tvrtke u državnom vlasništvu.

No pod Bolsonarovim vodstvom raspušteni su odbori odgovorni za upravljanje Fondom, što je izazvalo zabrinutost među borcima za zaštitu okoliša da bi političar krajnje desnice mogao potencijalno uništiti mehanizam koji je prikupio preko 3,4 milijarde R$ (ekvivalentno 616 milijuna eura) u donacijama za zaustavljanje deforestacije u tropskim šumama.

Međutim, budući da je Luiz Inácio Lula da Silva pobijedio Bolsonara na posljednjim izborima i usvojio zakon koji je ponovno uspostavio fond u siječnju, inicijativa je ponovno pokrenuta i dobiva više pozornosti nego ikada u europskim zemljama.

Norveška, Njemačka, Francuska, Švicarska i Velika Britanija

Norveška i Njemačka su, primjerice, najavile da će ponovno pokrenuti svoje donacije koje su bile zamrznute za vrijeme Bolsonarove vlade. Očekuje se da će Oslo ostati glavni donator u sljedećih nekoliko godina jer ima dugogodišnju tradiciju međunarodne suradnje i mnogo ulaže u tropske šume. Amazonski fond dio je šire politike norveške vlade koja je uvelike usmjerena na njihovu klimatsku i šumsku strategiju. Naime, Norveška ima tradiciju u području međunarodne suradnje i jedna je od rijetkih zemalja u Europi koja izdvaja 1% svog BDP-a za međunarodnu suradnju. Iako je mala zemlja, ona je relevantan igrač na međunarodnoj sceni.

Francuska je također među zemljama koje sada razmatraju potporu Fondu. Zemlja proučava mogućnost bilateralnog doprinosa, kao i Europska unija, koja također vrlo aktivno proučava mogućnost doprinosa. Švicarska je također razgovarala o Amazonskom fondu u svojim neformalnim razgovorima s brazilskim prijelaznim vlastima. Doprinos Fondu trenutno se razmatra.

Velika Britanija također je rekla da proučava mogućnost pridruživanja skupini, iako nije otkrila podatke o tome koliki bi bio njezin doprinos. Ministri su primili zahtjev da se Ujedinjeno Kraljevstvo pridruži Amazonovom fondu od nekoliko predstavnika prijelazne vlade u Egiptu, tijekom COP27, i procjenjujemo mogućnosti.

Izvan Europe, sudjelovanje Sjedinjenih Država tek treba biti potvrđeno, ali analitičari očekuju donaciju od oko 50 milijuna dolara.

Donacije imaju ‘geopolitičke vrijednosti’

Prema Adriani Ramos, savjetnici u Institutu Socioambiental (ISA), brazilskoj organizaciji civilnog društva, Amazonski fond privlači strane zemlje jer predstavlja isplativu strategiju za ulaganje u tropske šume. Adriana je u prošlosti bila predstavnica civilnog društva u komisiji koja nadzire strategiju fonda. Postoji politički interes za potporu novoj vladi koja je predana smanjenju deforestacije, ali postoji i praktičniji razlog iza ove potpore europskih zemalja. To su zemlje koje su već predane smanjenju emisija, tako da imaju izravan interes za šumski ugljik. Iako im ulaganje u Amazonov fond ne daje kredite za kompenzaciju vlastitih emisija, ono stvara neku vrstu diplome koja ima veliku geopolitičku vrijednost.

Novac iz Fonda namijenjen je financiranju projekata za očuvanje šuma i osiguranje njihova održivog razvoja, a korištenje nadzire Narodna banka za gospodarski i društveni razvoj (BNDES).

Do sada primljene donacije usmjerene su na financiranje 102 projekta koje provode nevladine organizacije ili vladine agencije, poput Brazilskog instituta za okoliš i obnovljive prirodne resurse (Ibama), koji je odgovoran za praćenje i borbu protiv deforestacije. Prema izvješćima uprave, dosadašnji projekti pozitivno su utjecali na 207.000 ljudi – većinom stanovnika Amazonije.

Činjenica da se pozitivni učinci projekata mogu lako izmjeriti postojećim sustavom upravljanja još je jedan razlog zašto bi se novi donatori mogli pridružiti Amazonskom fondu u bliskoj budućnosti, prema Eugêniu Pantoji, direktoru javnih politika na Institutu za istraživanje okoliša.

Novo istraživanje objavljeno u Review of Evolutionary Political Economy krajem veljače pokazuje da su pozitivni učinci Amazonskog fonda “uvelike posljedica njegove tri međusobno povezane inovativne dimenzije”: upravljanje fondom s više dionika, njegov sustav plaćanja prema učinku temeljen na donatorima i činjenica da bespovratno financiranje projekata provodi BNDES.

Novi projekti u pripremi

Europske zemlje dobro su svjesne važnosti tropskih šuma u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, a vlade diljem kontinenta naglašavaju da bi ta važnost mogla motivirati nove doprinose Amazonskom fondu. Važnost amazonske šume za klimatske promjene istaknulo je Savezno ministarstvo vanjskih poslova Švicarske kada je iz prve ruke potvrdilo da zemlja razmatra pokretanje doprinosa u budućnosti. Sljedećih mjeseci očekuje se da će Amazonov fond ponovno pokrenuti odabir novih projekata, uz obnavljanje onih koji su prekinuti 2019. nakon što je Bolsonaro rasformirao upravljačke odbore koji su omogućili mehanizmu da raspodjeli svoja sredstva.