Istraživanje koje je vodio ISGlobal, Barcelonski institut za globalno zdravlje, otkrilo je da su stanovnici grada imali bolje pokazatelje mentalnog blagostanja kada su njihove životne situacije ispunjavale određene kriterije za pristup zelenilu, no ipak je manje od 5 posto stanovnika grada zapravo uživalo taj pristup.
“Postoji hitna potreba da se građanima osigura više zelenih površina. Možda ćemo trebati srušiti asfalt i posaditi više drveća, što ne samo da bi poboljšalo zdravlje, već bi također smanjilo učinke toplinskih otoka i pridonijelo hvatanju ugljika“, izjavio je glavni autor studije i ISGlobal direktor Inicijative za urbano planiranje, okoliš i zdravlje Mark Nieuwenhuijsen.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da boravak u prirodi pozitivno utječe na ljudska tijela i umove. Studija iz 2019. pokazala je da ljudi koji provode najmanje dva sata u prirodi tjedno imaju bolje fizičko i mentalno zdravlje, a liječnici su čak počeli propisivati boravak na otvorenom. U gradovima se zelenilo može boriti protiv efekta urbanog toplinskog otoka, smanjiti zagađenje zraka i potaknuti kognitivne funkcije, među ostalim prednostima. Ali koliko bi zelenila gradski stanovnik trebao doživjeti da osjeti njegove pozitivne učinke?
Jedan odgovor na ovo pitanje predložio je profesor urbanih šuma Cecil Konijnendijk u članku na LinkedInu 2021. Konijnendijk je predložio pravilo 3-30-300, koje propisuje da se urbane šume dizajniraju tako da:
- Svatko može vidjeti tri stabla iz svoje kuće
- Svako susjedstvo ima 30 posto krošnji drveća
- Svatko ima park ili drugu zelenu površinu unutar 300 metara od svog prebivališta
“Primjena pravila 3-30-300 poboljšat će i proširiti lokalne urbane šume u mnogim gradovima, a time i promicati zdravlje, dobrobit i otpornost”, napisao je Konijnendijk.
Studija ISGlobal, objavljena u Environmental Research, je, prema saznanjima njezinih autora, prva studija koja testira dobrobiti pravila 30-30-300 za mentalno zdravlje. Istraživači su ispitali 3145 ljudi u dobi od 15 do 97 godina koji su sudjelovali u anketi o zdravlju u Barceloni od 2016. do 2017. godine. Otkrili su da ispitanici čiji životni uvjeti zadovoljavaju sva tri zahtjeva pravila imaju bolje mentalno zdravlje, koriste manje lijekova i rjeđe posjećuju psihologa ili psihijatra. Međutim, samo je odnos između ispunjavanja sva tri zahtjeva i posjeta psihologu bio statistički značajan. Istraživači su također promatrali tri odvojene komponente pravila: vidljivost drveća, zelenilo u susjedstvu i pristup parku. Otkrili su da ljudi s dovoljno zelenim susjedstvima imaju znatno bolje mentalno zdravlje.
Drugi nalaz studije bio je da većina stanovnika Barcelone nije imala pristup tim pogodnostima. Samo 4,7 posto ispitanika ispunilo je sva tri kriterija, nešto više od 43 posto imalo je tri stabla unutar 15 metara od svojih stanova, 62,1 ispunilo je zahtjev za park, ali samo 8,7 posto živjelo je u susjedstvu s dovoljno drveća, što je bilo najkorisnija pojedinačna komponenta pravila prema rezultatima studije. Sveukupno, gotovo četvrtina stanovnika Barcelone živjela je negdje gdje nije udovoljeno niti jednom od kriterija pravila.
Studija je pokazala da u Barceloni ima relativno malo zelenih površina i da je pravilo 3-30-300 zadovoljeno samo za mali postotak ljudi, unatoč njegovim korisnim učincima na mentalno zdravlje. Međutim, stvari možda izgledaju zelenije za Barcelonu. Samo nekoliko godina nakon razdoblja istraživanja, grad je objavio desetogodišnji plan pretvaranja jedne trećine svojih stambenih i poslovnih ulica u zelene zone, kako je tada izvijestio Svjetski ekonomski forum. Svaka inicijativa koja vodi do zelenijeg grada bit će korak naprijed, ključna poruka je da nam treba više i brže ozelenjavanje, kako u Španjolskoj, tako i u Hrvatskoj.
