Poznati o važnosti očuvanja okoliša: ‘Promjena može i mora početi od nas’

14/03/2022

Danas, više nego ikad, važno je osvijestiti da svatko od nas može doprinijeti očuvanju okoliša IZVOR: STORY ARHIVA

Jedna tona recikliranog papira spasi 17 stabala od rušenja. Jedna osoba svakog dana prosječno stvori 1,8 kilograma smeća. Reciklažom samo jedne staklene boce uštedjeli smo energije dovoljno da jedna električna žarulja svijetli puna četiri sata. Svatko od nas može napraviti nešto da pomogne očuvanju ekosustava i okoliša. Već je i bacanje kartonske vrećice iz pekare nakon pojedene buhtle, u spremnik za papir, a ne na cestu, korak ka održivom življenju.otpad IZVOR: PROFIMEDIA

Jedna od poznatih osoba koje su istaknute i kao ekološki osviještene, svakako je Petra Kurtela, hrvatska kazališna i televizijska glumica. ‘Zbog zdravlja obitelji prije par godina smo odlučili krenuti na putovanje ka low-tox načinu života. Danas je većina proizvoda u našem kućanstvu ‘plant based’, od kozmetike do sredstava za čišćenje. Osim toga, razvrstavamo otpad, koristimo platnene vrećice za kupnju, ne zatrpavamo se stvarima tj. kupujemo pametnije i manje nego prije. Mali su to koraci, ali se zbog njih osjećamo puno bolje’, priča nam Kurtela. IZVOR: STORY

Na pitanje o sve većoj zagađenosti okoliša, Petra smatra kako te opasnosti nitko još nije dovoljno svjestan. ‘Ne osjećamo tu opasnost, jer nam se čini dalekom. Nije opipljiva. Najveći je problem što većina smatra da je to nešto što bi politika ili tko zna tko i gdje trebao regulirati i popravljati, a zaboravljamo da mi imamo moć. Mi smo taj narod koji konzumira i zagađuje i promjena može i mora krenuti od nas’, stav je 38-godišnje glumice.

Kako svatko od nas može doprinijeti smanjenju stvaranja otpada i općenito očuvanju ekosustava? ‘Krenuti od sebe promjenom sitnih navika. Odvojiti papir, plastiku, staklo. Nositi platnenu vrećicu u trgovinu. Eto, već je i to puno. Biti promjena koju želimo vidjeti, odgajati djecu u tom smjeru, educirati se. Postoje odlični profili na društvenim mrežama, poput ‘jaboljigradjanin’ ili ‘zerowastehrvatska’ gdje na lak i zabavan način i sama učim kako npr. ispravno odvajati otpad. Nije teško, treba samo malo dobre volje i svima će nam biti bolje. Smatram da i u mojem kućanstvu ima još puno prostora za napredak, ali da, svijest postoji i trudimo se biti odgovorni i dobri građani i po tom pitanju’, poruka je Kurtele.Petra Kurtela kazališna je glumica koja ima sina Relju. IZVOR: INSTAGRAM

Ekološka osviještenost prisutna je i u domu pjevačice Pamele Ramljak i supruga Mladena Salajstera već dugi niz godina. ‘Moj suprug je, moram priznati, prenio tu brigu o okolišu na mene, jer on je o, primjerice, razvrstavanju otpada i recikliranju, vodio računa još davnih dana, prije nego što su kod nas stupili na snagu zakoni i propisi koji to reguliraju. Danas u svom domu pazimo da recikliramo što god je moguće više i što god se može reciklirati. Otpad obavezno razvrstavamo, ostatke od hrane odlažemo u biootpad, a što se, primjerice, odjeće tiče, ili je poklanjam ili prodajem neke skuplje stvari na stranim stranicama koje su specijalizirane za to. Djeca su još premala, ali čim malo porastu, i njima ćemo nastojati usaditi te kvalitetne navike kako bi bili što obazriviji prema prirodi, okolišu i općenito okolini’, ispričala je Ramljak koja sa suprugom odgaja dvoje djece, sedmomjesečnu kćerkicu Mariu i četverogodišnjeg Antuna.Pamela Ramljak IZVOR: DRAŽEN KOKORIĆ

Što kada bismo vam rekli da godišnje gubimo 13 milijuna hektara šuma? Ili da je potrebno 500 godina da bi se plastika razgradila u prirodi? Od 500 milijardi vrećica, koliko ih se godišnje proizvede, samo se jedan posto reciklira! A reciklaža otpada iznimno je bitna kako bi se korišteni materijali ponovno vratiti u upotrebu, a ne bacali i tako gomilali još više otpada. Pomno o tome već dugi niz godina promišlja i Ivana Husar Mlinac, jedno od najvećih vokalnih imena s hrvatske estrade.

‘Odvajamo plastiku, staklo i papir. Koliko god je moguće izbjegavamo jednokratnu upotrebu papira za printanje ili nekih ambalaža koje se mogu koristiti više puta. To zna biti izazovno, pogotovo sada kada je školovanje i posao kombiniran sa online modelima. Često se ulovim kako ‘žandarim’ oko djece kad je u pitanju upotreba papirnatih ručnika ili paljenje ili gašenje svijetla’, govori ekološki osviještena Husar Mlinac. IZVOR: STORY

Iz tog razloga i svoj novi dom obitelj Husar Mlinac planira potpuno prilagoditi najvišim ekološkim standardima. ‘U novom domu koji nam je u fazi izgradnje odlučili smo se na toplinski izvor energije i na opcije kojima ćemo uvesti još dodatnih mogućnosti za recikliranje, kao što je kompostiranje i vlastito uzgajanje biljaka i povrća koje svakodnevno koristimo. Vjerujem kako to postaje sastavni dio života svake obitelji, pogotovo jer sada ne trebamo sa prtljažnikom punim otpada cirkulirati kvartom u potrazi za adekvatnim kontejnerom, već ih imamo u vlastitom dvorištu ili na mnogo više punktova nego prije par godina’, veli Husar Mlinac.

Ovakve informacije i mnoge druge zanimljivosti od danas možete pronaći na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr.