Nova studija objavljena u časopisu Biological Reviews otkrila je da gotovo polovica vrsta na planetu doživljava brzi pad populacije. Studija, koja je analizirala više od 70.000 vrsta diljem svijeta, otkrila je da 48% vrsta opada u veličini populacije, a manje od 3% bilježi porast.
Autori studije kažu da su rezultati “drastično upozorenje” da se svijet suočava sa “šestim masovnim izumiranjem”.
Prema znanstvenicima, glavni pokretači smanjenja populacije divljih životinja su uništavanje divljih krajolika kako bi se napravilo mjesta za farme, mjesta, gradove i ceste. Klimatske promjene također ubrzavaju gubitak bioraznolikosti. Kažu da uništavanje divljih krajolika dovodi do gubitka staništa za mnoge vrste, dok klimatske promjene uzrokuju promjene u temperaturi i obrascima padalina, što otežava preživljavanje mnogih vrsta.
Autori studije kažu da svijet mora poduzeti hitne mjere kako bi se pozabavio padom populacije divljih životinja. Vlade moraju provoditi politike za zaštitu divljih krajolika i smanjenje emisija stakleničkih plinova. S druge strane, poduzeća moraju promijeniti svoje postupke kako bi smanjila svoj utjecaj na okoliš.
Nalazi studije su jasan podsjetnik na svjetske izazove u gubitku bioraznolikosti. Svijet mora poduzeti hitne mjere za rješavanje ovog problema ili riskiramo gubitak značajnog dijela divljeg svijeta planeta.
Bioraznolikost je temelj života na Zemlji, stvarajući osjetljivu mrežu međusobnih veza između vrsta i ekosustava. Svaki organizam, koliko god mali bio, doprinosi ravnoteži i otpornosti našeg planeta. Od oprašivača koji osiguravaju reprodukciju biljaka do grabežljivaca koji održavaju populaciju plijena, zamršeni odnosi unutar bioraznolikosti održavaju funkcioniranje ekosustava.
Gubitak čak i jedne vrste može poremetiti ovu delikatnu ravnotežu, što dovodi do kaskade negativnih utjecaja u cijelom ekosustavu. Stoga zaštita biološke raznolikosti nije samo spašavanje pojedinačnih vrsta; radi se o očuvanju zamršene mreže života koja nas sve održava.
Bioraznolikost je riznica genetske raznolikosti, koja ima ogroman potencijal za ljudsko zdravlje i znanstvena otkrića. Bezbrojni organizmi, od biljaka do morskih organizama, čuvaju jedinstvene genetske kodove koji mogu otključati nove lijekove, terapije i tehnološke inovacije. Mnogi lijekovi koji spašavaju živote, kao što su antibiotici i lijekovi protiv raka, dobiveni su iz prirodnih izvora. Stoga je očuvanje bioraznolikosti ključno za dobrobit ekosustava i otkrivanje novih rješenja za izazove ljudskog zdravlja. Štiteći raznoliki genetski fond života, otvaramo vrata svijetu mogućnosti i potencijala za revolucionarni napredak.
Bioraznolikost također podržava poljoprivredu, pružajući usluge oprašivanja, prirodnu kontrolu štetočina i genetske resurse za poboljšanje usjeva. Nadalje, različiti ekosustavi poboljšavaju naše fizičko i mentalno blagostanje, nudeći mogućnosti rekreacije i promičući osjećaj povezanosti s prirodom. Prepoznavanje vrijednosti ovih usluga ekosustava naglašava hitnost zaštite biološke raznolikosti za dobrobit prirode i čovječanstva.
Sve je više dokaza da ulazimo u šesto masovno izumiranje. Stopa gubitka vrsta je bez presedana u ljudskoj povijesti, a ljudske aktivnosti, kao što su uništavanje staništa, klimatske promjene i onečišćenje, uzrok su tome.
Možemo učiniti nekoliko stvari kako bismo spriječili ovo šesto masovno izumiranje. Možemo smanjiti potrošnju mesa, odabrati održive proizvode, podržati organizacije koje rade na zaštiti biološke raznolikosti i uključiti se u borbi protiv uništenja okoliša.
