Pitka voda osnovno je ljudsko pravo, a nestašice koje pogađaju populaciju diljem svijeta će se dodatno pogoršati u narednim desetljećima. Nestašica vode prvenstveno je povezana sa zagađenjem, sušom i podizanjem mora, a finalno lošim upravljanjem.

IZVOR: SHUTTERSTOCK

Brojke predstavljene u izvješću Ujedinjenih naroda ukazuju kako će potrošnja vode u sljedeća tri desetljeća rasti svake godine za jedan posto. Tim rezultatima se predviđa kako će značaj podzemnih voda narasti u vrijeme kada klimatske promjene i ljudsko iskorištavanje prirodnih resursa smanjuju površinske zalihe vode poput one u jezerima.

Podzemne vode čine čak 99 posto zaliha pitke vode na Zemlji, a UN upozorava kako su danas iznimno podcijenjene te se njima loše upravlja i nerijetko ih se zloupotrebljava. Alarmantne brojke iz 2018. godine govore kako 3.6 milijardi ljudi barem mjesec dana nije imalo zadovoljavajuć pristup vodi, a istraživači očekuju kako će taj broj do 2050. narasti i do 5 milijardi.

Stoga se fokus stavlja na održiv način iskorištavanja podzemnih voda. Prednost je što je kvaliteta tih voda pretežito dobra te se može sigurno koristiti, jeftino i bez potrebe za posebnom obradom. Prema UN-ovu izvješću, sustavi podzemnih voda također su iznimno važni i za područja bogata florom i faunom, poput šuma, ali i za poljoprivredu, gdje podzemne vode čine četvrtinu ukupno korištene vode.

Kada pričamo lokalno, Hrvatska se prema istraživanju Eurostata iz 2019. godine može pohvaliti odličnim brojkama. Kao država, imamo najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), dok je UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku smjestilo među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta. Podzemne vode u Hrvatskoj predstavljaju značajno vodno bogatstvo s minimalnim procjenama koje iznose 5,6 milijardi m3 (ili 5,6 km3 ) što predstavlja oko 13 % ukupno obnovljivih vlastitih resursa.