RUKU NA USTA: Mikroorganizmi koji su produkt kihanja i kašljanja mogu preživjeti stoljećima na najvišem vrhu svijeta

27/04/2023

Ljudi koji se penju na Mount Everest ostavljaju mnogo toga za sobom, uključujući plastiku i, povremeno i vrlo tragično, vlastiti život. Ali to nije sve što ostaje iza avanturista, naime, oni također ostavljaju trajno mikrobno naslijeđe. Tako barem tvrdi novo istraživanje.  

Padine Everesta pune su mikroorganizama prilagođenih da izdrže teške uvjete na najvišem vrhu Zemlje. U prošlosti je bilo nemoguće identificirati koji potječu od ljudi u uzorcima prikupljenim na tako visokim nadmorskim visinama, ali sada su istraživači pronašli neke na 7.900 metara nadmorske visine. Autori studije tako zaključuju da čak i na toj nadmorskoj visini postoji svojevrsni ljudski potpis zamrznut u mikrobiomu.

Kad kašljemo i kišemo, u našu okolinu spuštamo nalet mikroskopskih klica. Stoga nije posve iznenađujuće pronaći mikrobne tragove prošlih posjetitelja, čak i na Everestu, ali ono što istraživači nisu očekivali jest da su ti mikrobi, navikli na život u našim toplim tijelima, mogli preživjeti na planini, ležeći uspavani u smrznutom tlu. Ovi organizmi uključuju sojeve Staphylococcus i Streptococcus koji se obično nalaze u našim nosevima i ustima.

Izvor: Shutterstock

Uzorci tla uzeti su 170 metara od baznog kampa u South Colu, gdje stotine avanturista koji se pokušavaju popeti na Everest s jugoistočnog grebena u Nepalu postavljaju svoje šatore svake godine.

Analiza tla, korištenjem tehnologije sekvenciranja gena, kao i tradicionalnih tehnika uzgoja i bioinformatike, otkrila je sekvence DNK mikroba, od kojih je većina pripadala organizmima prikladnim za preživljavanje na velikim visinama. Ali također su pronašli DNK dokaz mikroba povezanih s ljudima, koji obično ne bi mogli izdržati visoke koncentracije ultraljubičastog svjetla, niže temperature i nedostatak vode na Everestu.

“Naši podaci upućuju na to da bi South Col i druga ekstremno visoka okruženja mogla biti sabirna mjesta dubokog smrzavanja za nataložene organizme, uključujući klice koje prenosi čovjek, a koji možda nikada neće nestati nakon što stignu u taj okoliš”, zaključuju autori u svom radu.

Iako ne očekuju da će njihovo otkriće imati veliki utjecaj na okoliš, ono nam ipak daje podsjetnik da razmotrimo naš utjecaj na ovaj i druge planete, posebno prije budućih svemirskih putovanja, upozoravaju znanstvenici. U budućnosti bismo mogli pronaći život na drugim planetima, pa i onim jako hladnima te ćemo morati biti oprezni kako bismo bili sigurni da ih ne kontaminiramo.