Bi li u budućnosti boravak u prirodi mogao biti propisan na liječnički recept? Novo istraživanje govori kako to nije toliko čudna ideja. Mnogi zdravstveni stručnjaci godinama su zagovarali da boravak u prirodi, šetnja i vježbanje svjesnosti mogu poboljšati nečije mentalno i fizičko blagostanje. Sada su istraživači iz Australije dokazali da postoji znanstvena veza između prisutnosti u prirodi i smanjenja tjeskobe, depresije i drugih bolesti od kojih mnogi pate u današnjem modernom svijetu.
Kada ljudi razmišljaju o lijeku, općenito zamišljaju plastičnu bočicu koja sadrži određenu količinu lijeka koji se koristi za liječenje bolesti. Međutim, ono što postaje sve češće su prirodni recepti i upute vašeg liječnika da se uključite u određene aktivnosti koje su korisne za vašu dobrobit.
Australski znanstvenici pregledali su istraživanja utjecaja i učinkovitosti boravka u prirodnim okruženjima, proučavajući 92 studije u kojima su se sudionici bavili aktivnostima u prirodi na različite načine. Najčešće preporučene aktivnosti bile su šetnja u prirodi (46% svih ispitanika), poljodjelstvo ili vrtlarstvo (29%) te vježbe svjesnosti (29%). Uobičajena okruženja bile su šume i prirodni rezervati (35%), parkovi (28%) i vrtovi (16%). Meta-analiza studija pokazala je da je ovakva aktivnost povezana s boljom kontrolom krvnog tlaka, poboljšanjima simptoma anksioznosti i depresije te većim brojem koraka među sudionicima.
Jedan od autora studije primijetio je međupovezanost tjelovježbe u kombinaciji s boravkom u prirodi, rekavši da kada izađete u šetnju u zelenilo, osim tjelesne dobrobiti, to također pomaže u poboljšanju mentalnog zdravlja, smanjuje usamljenost, poboljšava san, a također može pomoći u snižavanju krvnog tlaka te kako ti ishodi nisu neovisni jedan o drugom. Međutim, mora se još raditi kako bi se utvrdilo zašto i za koga bi ovakav prirodni lijek bio učinkovit.
Mnogi ljudi intuitivno shvaćaju dobrobiti boravka u prirodi. Biti okružen drvećem, cijeniti ljepotu šume ili uživati u ritmu valova na plaži nešto je s čime smo evoluirali tisućljećima. Čini se da smo se tek u našem modernom dobu okrenuli proizvodima koje je izradio čovjek kako bi nam pomogli nositi se s nedostatkom prirode u našem okruženju, umjesto da se oslonimo na samu okolinu s kojom smo evoluirali da nam pomogne regenerirati um i tijelo.
Znanstveno prikazan dokaz da nam priroda doista pomaže samim time što smo u njoj potvrđuje ono što su mnogi intuitivno znali i može pomoći u usmjeravanju onih koji možda ne vjeruju u to bez prezentiranih znanstveno kvantificiranih dokaza. Češći boravak u prirodi mogao bi biti odličan protuotrov za stresan način života koji doživljavamo iz dana u dan, ali i osnova za integraciju prirodnijeg života u naše svakodnevno okruženje.
