Kako bi se ispunili ciljevi postavljeni Pariškim sporazumom o ograničavanju rasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa, tehnologija se mora brzo razvijati. Kako bismo razumjeli koje bi tehnologije mogle pomoći u ispunjavanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, prvo moramo pogledati koje su tehnologije dostupne za rješavanje problema.

Svaka od ovih tehnologija može nam pomoći u postizanju neto nulte emisije. No budući da je trenutačni cilj najkasnije do 2050. godine preokrenuti štetu od posljednjih 100 godina industrijalizacije, vrijeme nije na strani tehnološkog razvoja. Evo načina na koje možemo ubrzati cijeli proces.

Tehnologije za hvatanje ugljika

Hvatanje ugljika može biti jednostavno poput filtara na tvorničkim dimnjacima, a složeno poput sadnje šuma i korištenja kamena za popločavanje koje apsorbira ugljik za ponovno hvatanje ugljika ispuštenog u atmosferu. Ove tehnologije su u razvoju već 50 godina te u posljednje vrijeme sve više inovacija dolazi na tržište. Ovo zvuči kao napredak, ali samo je 300 milijuna tona ugljika zarobljeno diljem svijeta, što je samo djelić onoga što je potrebno za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma. Ove tehnologije također zahtijevaju značajna ulaganja u infrastrukturu, poput cjevovoda i skladišnih objekata, što se natječe s drugim prioritetima i ulaganjima za ublažavanje klimatskih promjena.

Biogoriva

Biogoriva su goriva stvorena korištenjem izvora kao što su biljni materijali poput etanola dobivenog iz kukuruza ili biodizela dobivenog iz otpadnih materijala. Ta goriva mogu popuniti praznine u opskrbi električnom energijom nudeći čišće alternative nafti i plinu. Međutim, trošak proizvodnje ovih goriva još uvijek može nadmašiti korist, a također stvara probleme i otpad u opskrbi hranom kada se goriva proizvode od istih izvornih materijala kao i hrana. Takav može biti slučaj s etanolom napravljenim od kukuruza. Problem s biogorivima su energija i troškovi potrebni za pretvaranje izvornog materijala u gorivo. Ako te tehnologije mogu napredovati za korištenje čiste energije za proizvodnju potrebnih goriva, to bi mogla biti održivija opcija.

Tehnologije sunca i vjetra

Obnovljivi izvori energije su jednostavnija tema. Tehnologije vjetra i sunca su sazrele i sada su jeftinije za proizvodnju od tradicionalne energije iz fosilnih goriva. Ovdje se radi o ulaganju u prebacivanje mreže na čistu energiju, što je golemi pothvat koji je trenutno u tijeku. Rastuće cijene plina i nafte ubrzavaju promjenu, ali mreža i dalje treba više skladišnog kapaciteta kako bi zadržala energiju proizvedenu tehnologijom vjetra i sunca. Vlasnici kuća mogu proizvesti nešto vlastite energije, iako je cijena solarnih panela još uvijek previsoka.

Uz povećanje učinkovitosti solarnih ćelija i jeftinijih kućnih baterija, vlasnici kuća mogu sve više pridonijeti čistoj energiji u mrežu. Državni poticaji za pomoć stanovnicima da si priušte solarnu energiju i programi koji koriste baterijsku tehnologiju za pohranjivanje energije proizvedene tijekom sati izvan najveće potrošnje za vrijeme velike potražnje pomoći će smanjiti pritisak.

Pametna tehnologija za mjerenje klimatskog napretka

Energetska učinkovitost često je zanemareno područje. Stručnjaci navode da energetska učinkovitost ima potencijal smanjiti globalne emisije za 40%. Učinkovitija rasvjeta, uređaji i druga tehnologija gladna energije mogu se upariti s pametnom tehnologijom za praćenje potrošnje energije i optimizaciju učinkovitosti. Pametna tehnologija mogla bi uključivati pametne mjerače električne energije, tehnologiju nadzora energije u kući ili uredu koja smanjuje potrošnju energije izvan radnog vremena i poboljšane sustave upravljanja za industriju. Umjetna inteligencija također može pomoći u predviđanju potreba za električnom energijom u mreži kako bi se uravnotežile potrebe za energijom i izbjeglo rasipanje.

Koliko je vjerojatno da s vremenom postignemo neto nulte emisije?

Osim tehnologije, vlade također moraju tražiti načine kako omogućiti poslovnim i stambenim potrošačima električne energije da si priušte čistu energiju i smanje potražnju. Korisnici s niskim primanjima ne mogu instalirati solarnu energiju na krovove, na primjer, bez značajnih promjena u troškovima i mogućnostima za sudjelovanje na individualnoj razini.

S tim dolazi podsjetnik da velika većina emisija zapravo dolazi iz industrije, a tvrtke i zemlje koje najviše zagađuju glavni su cilj za smanjenje emisija na vrijeme kako bi se ispunili klimatski ciljevi. Kombinacija državnih poticaja i bespovratnih sredstava uparena s poboljšanom tehnologijom mogla bi se na vrijeme primijeniti za dekarbonizaciju društva, ali treba biti uparena s državnim nadzorom tvrtki i državnih tijela.