Finska udruga za energiju vjetra (FWPA) izvijestila je da je finski kapacitet vjetroelektrana porastao za 75 posto prošle godine. Budući da je gotovo polovica finske vjetroelektrane u domaćem vlasništvu, ovaj obnovljivi izvor energije pruža značajan spas tijekom trenutne energetske krize.
Kao i druge europske zemlje, Finska je ubrzala svoju tranziciju na obnovljivu energiju kao reakciju na nestašicu goriva nakon ruske invazije na Ukrajinu. U prosincu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) predvidjela da će se globalni rast kapaciteta obnovljive energije udvostručiti tijekom sljedećih pet godina. Međutim, nestašice goriva također su dovele do kratkoročnog popuštanja nekih klimatskih mjera. U Austriji i Njemačkoj ponovno su pokrenute elektrane na ugljen kako bi se zadovoljila potražnja za strujom. U Finskoj je smanjen udio obnovljivih goriva koje trgovci naftom moraju uključiti u svoju kombinaciju.
Ipak, rast obnovljivih izvora energije također pomaže Finskoj da ostvari svoje ambiciozne klimatske ciljeve. Zemlja se nada kako će biti jedna od prvih u Europi koja će dosegnuti tzv. net-zero cilj, postavljajući taj cilj do 2035. godine, što je znatno ispred cilja EU-a do 2050. godine.
Godine 2022. Finska je pustila u rad 427 novih vjetroturbina, dodajući 2430 megavata kapaciteta. Jedan megavat mogao bi opsluživati oko 1000 domova, što znači da bi nove turbine mogle opsluživati više od 2,4 milijuna kućanstava. Zemlja sada ima ukupno 1.393 vjetroturbine koje proizvode kombiniranu snagu od 5.677 MW, potencijalno dovoljno za napajanje procijenjenih 5,5 milijuna domova.
Očekuje se da će se kapacitet vjetroelektrana povećati za oko 1000 MW godišnje u sljedećih nekoliko godina. Do 2025. očekuje se da će vjetar pokriti najmanje 28 posto potrošnje električne energije u Finskoj, u odnosu na gotovo 10 posto 2021. godine. Energija vjetra koju je Finska dodala 2022. donijela je zemlji 2,9 milijardi eura ulaganja.
Budući da cijena obnovljivih izvora energije pada, to bi također moglo smanjiti cijene energije u zemlji u budućnosti. Iz FWPA poručuju kako nijedna druga proizvodnja električne energije ne može se sada izgraditi u Finskoj tako brzo i tako isplativo.
Proizvodnja energije vjetra u svijetu se povećala za 23 posto godišnje. Kako kapacitet raste, troškovi će nastaviti padati. U međuvremenu cijena fosilnih goriva, kada se prilagodi inflaciji, nije značajno pala u proteklih 140 godina. Sve velike promjene nastale su zbog geopolitičkih događaja poput rata u Ukrajini. Sve u svemu, to znači da će obnovljivi izvori energije biti jeftiniji od fosilnih goriva, unatoč višim početnim troškovima.
Korištenje energije vjetra je u porastu. Na klimatskom summitu COP27 u studenom prošle godine, devet zemalja potpisalo je takozvani Globalni savez za pučinski vjetar (GOWA), to jest obećanje da će razviti više pučinske energije vjetra. Među potpisnicima su Belgija, Kolumbija, Njemačka, Irska, Japan, Nizozemska, Norveška, UK i SAD. Savez ima za cilj imati ukupni instalirani kapacitet od najmanje 380 GW do 2030. godine.
Energija vjetra trenutno proizvodi 15 posto europske električne energije, podržavajući 300.000 radnih mjesta diljem kontinenta. Ujedinjeno Kraljevstvo je najveći proizvođač energije vjetra iako postoje značajna tržišta i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
