Bez obzira na to gdje se nalaze na planetu, koraljni grebeni su univerzalno omiljeni zbog svojih živih boja, prekrasnih oblika i nevjerojatno vanzemaljskog izgleda koji izaziva strahopoštovanje. Globalna zajednica toliko cijeni koraljne grebene da se Veliki koraljni greben, najveći koraljni greben na planetu, smatra jednim od sedam svjetskih prirodnih čuda, a marljivo ga čuva australska vlada financiranjem u iznosu od više milijardi dolara svake godine.
Koliko god koraljni grebeni bili lijepi, njihovo očuvanje nije samo zbog njihovog atraktivnog izgleda. Koraljni grebeni podržavaju približno 25% cjelokupnog morskog života koji živi unutar Zemljinih oceana. I ne samo to, koraljni grebeni osiguravaju hranu i prihod za stotine milijuna ljudi diljem planeta, a istovremeno štite obale od potencijalno štetnih valova i poplava.
Nedavno istraživanje degradacije koraljnih grebena koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Arizona State i Princeton iznijelo je na vidjelo štete koje prosječna osoba može nanijeti koraljnim grebenima, posebno destruktivnu prirodu naizgled bezazlene slobodne aktivnosti ronjenja na koraljnim grebenima na Havajima. Studija je otkrila da postoji jaka korelacija između onoga što je nazvano “pretjeranim turizmom” i značajne degradacije koraljnog grebena.
Kombiniranjem skupova podataka autori studije uspjeli su mapirati gdje su točno turističke žarišne točke, mjerene kao ukupni i obalni turizam na grebenu. Koliko su mogli vidjeti iz podataka, turisti na Havajima jako su voljeli koralje te bi tako mogli uzrokovati ozbiljne probleme za zdravlje i dobrobit ovih osjetljivih, živih grebena.
Studija također ističe da je posjećenost najveća tamo gdje je apsolutna pokrivenost živih koralja najveća, međutim, na najpopularnijim mjestima postoje dokazi da je pokrivenost živih koralja bliže obali potisnuta. Ova otkrića, kako navode, sugeriraju da područja s većom pokrivenošću živim koraljima mogu privući više posjetitelja, ali povećanje posjeta može također ugušiti žive koralje, učinak koji se smanjuje što je pokrivenost dalje od kopna.
Kao što studija pokazuje, vjerojatni krivac za degradaciju koraljnog grebena na Havajima je turizam; odnosno prekomjerni turizam. U prošlosti se prekomjerni turizam često povezivao s negativnim učincima koje može imati na kvalitetu života i turista i stanovnika. Danas je pojam pronašao novo tlo unutar teme očuvanja i održivosti jer znanstvenici za zaštitu okoliša počinju primjećivati koliko je to dvoje značajno isprepleteno.
Prema Organizaciji za ekonomska istraživanja na Sveučilištu Hawaii, 1960. Havaji su imali samo 300.000 posjetitelja. Do 1980. taj se broj popeo na otprilike 3,9 milijuna. Do početka novog tisućljeća broj posjetitelja dosegao je nevjerojatnih 7 milijuna; danas su te brojke bez presedana. Havaji imaju deset i pol milijuna posjetitelja godišnje, a većina tih posjetitelja nalazi se na samo četiri od osam glavnih havajskih otoka.
Iako postoji jaka korelacija između prekomjernog turizma i degradacije koraljnog grebena, još uvijek se postavlja pitanje što točno turisti rade da nanesu takvu štetu koraljnim grebenima na Havajima. Postoji nekoliko razloga zašto turisti uzrokuju degradaciju koraljnog grebena. Prvi i najočitiji problem je fizički kontakt sa samim grebenima. Drugo, voda na tim lokacijama u mnogim je slučajevima zagađena ne samo krhotinama i smećem, već i urinom turista koji ondje plivaju. Mokraća pojedinca može sadržavati sve vrste neželjenih i štetnih kemikalija, koje mogu uzrokovati ozbiljnu štetu koraljima
Što se tiče prekomjernog turizma, postoje dva načina na koja turisti mogu pomoći ublažiti, a možda čak i spriječiti štete na koraljnim grebenima na svojim putovanjima na Havaje.
Prvo, posjetitelji bi se trebali educirati o ovim problemima. Autori studije kažu kako žele da ljudi i dalje dolaze na Havaje, ali žele da dođu stvarno educirani o tome kakva je situacija.
Također se preporučuje da se ljudi drže što dalje od koraljnih grebena, na minimalnoj udaljenosti od 6 metara. Druga metoda ublažavanja štete, je korištenje kupaonica na kopnu, umjesto oceana kao toaleta.
Osim ponašanja turista, fokus bi trebao biti na nadogradnji i racionalizaciji lokalne infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda, zadatak koji ne uključuje samo vladu, već i ljude na Havajima.
Znanstvenici trenutno grade najveće postrojenje za obnovu koraljnih grebena na Pacifiku, pothvat koji će zahtijevati opsežnu suradnju. U svjetlu ove činjenice, mole sve, a posebno turiste i stanovnike Havaja, da pomognu čišćenjem zemlje, posebno tamo gdje su koraljni grebeni najizraženiji. Kako kažu, ako se obnove koraljni grebeni u područjima gdje je tlo još uvijek zagađeno, greben će jednostavno ponovno umrijeti.
