Rim će svakog tjedna počevši od ovog mjeseca slati 900 tona smeća u Amsterdam. Talijanska prijestolnica se davi u smeću, a četiri milijuna stanovnika grada proizvodi više kućnog otpada nego što ga može odložiti. Počevši od sredine travnja, vlak za posebne namjene odvozit će dio tog smeća 1700 km sjeverno u Amsterdam na spaljivanje. Ovo je “ekološkije” rješenje, tvrde vlasti. Ali kako će funkcionirati?
Zašto Rim šalje smeće u Amsterdam?
Rim nema kapacitet za preradu otpada koji proizvodi. Prošle je godine veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada, a novo postrojenje neće biti u funkciji najmanje do 2026. Osim da dopuste da se smeće izlije po ulicama i u vodene tokove, rimske vlasti imaju nekoliko opcija.
Mogli bi zakopati otpad na odlagalištu gdje bi se polako razgradio, oslobađajući ogromne količine štetnog plina metana. Umjesto toga, grad je sklopio dogovor s tvrtkom Amsterdam Waste and Energy Company (AEB), koja je pristala odvoziti 900 tona smeća tjedno. Otpad će se prešati u ogromne bale i ukrcati u 16 vagona za dugo putovanje prema sjeveru. Rim će platiti AEB-u 200 eura po toni otpada, prema talijanskim novinama la Reppublica – oko 28 milijuna eura u razdoblju od tri godine.
Koje su ekološke posljedice slanja rimskog smeća u Amsterdam?
Spaljivanje otpada nije dobro za okoliš. Spaljivanjem tone komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2. Također proizvodi štetan pepeo i druge otrovne nusproizvode. Ali odlaganje otpada na odlagališta može biti gore. Kako se organska tvar raspada bez kisika, proizvodi plin metan. U razdoblju od 100 godina, metan ima potencijal zagrijavanja koji je oko 25 puta veći od ugljičnog dioksida.
“Odlaganje zaostalog otpada, koje se još uvijek provodi u mnogim zemljama u Europi, je niska metoda zbrinjavanja otpada sa štetnim posljedicama za okoliš, uglavnom zbog emisije metana”, stoji u priopćenju AEB-a.
Osim toga, energija proizvedena spaljivanjem otpada može se iskoristiti, dok sporo oslobađanje energije iz trulog smeća ne može. Dio amsterdamskog dogovora uključuje uvjet da će energija proizvedena iz tog smeća grijati domove u Amsterdamu. AEB to već čini s oko 30.000 domova u gradu. No nijedna opcija nije dobra za planet. Održivi pristup prije svega uključuje smanjenje količine proizvedenog smeća.
Gdje se još u svijetu odvozi smeće?
Smeće je veliki biznis. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Nizozemska je 2020. godine prihvatila 24 milijuna tona smeća. Unutar Europe postoji intenzivna trgovina smećem između gradova. Hamburg, primjerice, odvozi otpad iz Nizozemske. Kopenhagen uvozi otpad iz Ujedinjenog Kraljevstva. Beč uvozi otpad iz Italije i Njemačke koji pretvara u energiju.
No velik dio otpada iz EU-a izvozi se izvan bloka – često u Tursku i Indiju. U svijetu mnoge zemlje uvoze milijune tona otpada. Prije 2018. Kina je uzimala najviše smeća iz cijelog svijeta. Godišnje je uvozila oko 7,3 milijuna tona plastičnog otpada i 29,9 milijuna tona papirnog otpada. Vlada je od tada uvela ograničenja na trgovinu. Nekoliko zemalja pati od posljedica lošeg gospodarenja otpadom, kada se smeće otprema na mjesta koja nemaju kapacitet za njegovo rješavanje.
