Lako je razlikovati uzbuđeno i sretno lajanje psa i ljutito, upozoravajuće režanje. Ali nije lako prepoznati glasanje svih životinja i što nam njime poručuju. A znanstvenike je posebno zanimalo što znači svinjsko roktanje i način na koji proizvode svoje zvukove to što njima žele poručiti. Stvorili su algoritam koji im je pomogao odrediti jesu li svinje doživljavale pozitivnu emociju, negativnu emociju ili nešto između.
“Znali smo da roktanje svinja može ukazivati na njihove emocije, ali većina prijašnjih radova obavljena je na određenoj dobnoj klasi i vrsti glasanja (npr. samo roktanje ili samo specifičan svinjski vrisak)”, izjavila je koautorica studije, Elodie Briefer koja je ujedno i izvanredna profesorica na Odsjeku za biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu.
Za svoje istraživanje tim je prikupio nove i već postojeće snimke iz komercijalnih objekata, uključujući istraživačke farme i klaonice. Analizirali su više od 7400 glasanja od 411 svinja u 19 različitih konteksta, od rođenja do smrti, a rezultati su objavljeni u časopisu Scientific Reports.
Pozitivne i negativne emocije
Istraživači su koristili snimke iz pozitivnih i negativnih situacija. Pozitivni scenariji uključuju kada praščići doje s majkama ili kada se razdvojeni članovi obitelji ponovno spoje. Negativne situacije uključuju odvajanje od članova obitelji, svađe između svinja i kastraciju.
Istraživači su također stvorili situacije koje su bile negdje u sredini te dvije krajnosti. Napravili su prostor s igračkama ili hranom i sličan prostor bez ijednog od tih pozitivnih čimbenika. Također, stavljali su nepoznate predmete u prostor za svinje.
Proučili su 7414 snimaka, analizirajući ih kako bi pronašli uzorak između zvukova i emocija te vidjeli mogu li na temelju poziva razlikovati pozitivne i negativne situacije. Kao što su druge studije sugerirale, ovi su istraživači prikupili više visokofrekventnih glasanja kao što su cviljenje i vriske u negativnim situacijama. Niskofrekventno glasanje kao što su roktanje i svojevrstan lavež pronađeni su u pozitivnim i negativnim scenarijima.
Uspješan algoritam
Istraživači su trenirali algoritam strojnog učenja da prepozna je li zvuk povezan s pozitivnom ili negativnom emocijom. Algoritam je uspio klasificirati zvukove prema ispravnim odgovarajućim emocijama sa stopom točnosti od 92%.
Većina ljubitelja životinja možda neće biti iznenađena ovim nalazima, a nisu ni istraživači.
“Znali smo da vokalizacija svinja ukazuje na njihove emocije, tako da to nije bilo iznenađujuće, ali smo bili prilično zapanjeni visokom preciznošću koju možemo postići s automatiziranim algoritmom“, kaže Briefer.
Istraživači se nadaju da se ovi nalazi mogu koristiti za procjenu i poboljšanje zdravlja stoke. Dok stočari znaju kako je važno održavati fizičko zdravlje svojih životinja, važno je staviti fokus i na mentalno zdravlje.
“Ovi rezultati bi se mogli implementirati u alat koji bi mogao bilježiti grupe svinja i upozoriti stočara kada se dosegne određeni prag negativnih glasanja. Jednako tako, kada se svinje čine ‘sretnim’, dakle kada ima mnogo pozitivnih glasanja. Poljoprivrednici bi stoga mogli koristiti ovaj alat kako bi saznali da li promjene koje su implementirali u štali, na primjer, rezultiraju na pozitivan način na svinje“, zaključila je Briefer.
