Ako generalno promatramo sve primate, mi ljudi smo neočekivano i bizarno “goli”. Točno kada i zašto je Homo sapiens odlučio odbaciti krzno je nešto što je dugo zanimalo genetičare. Sada je nova studija krenula u potragu za genetskom osnovom našeg manjka krzna i otkrila da zapravo još uvijek imamo cijeli set gena potrebnih za krzno, samo su ti geni neaktivni.
U potrazi za odgovorom na pitanje nedostatka dlake, istraživači u novoj studiji proveli su prvu analizu te vrste, promatrajući genetske kodove 62 sisavca kako bi vidjeli koji su segmenti genoma ključni za optimalnu količinu dlake. Osim označavajućih gena za koje se zna da utječu na rast kose, analiza je pronašla nove, kao i stotine regulatornih elemenata povezanih s kosom, koji utječu na ekspresiju gena.
Ovdje na fenotip životinje može utjecati epigenetika, koja uzrokuje promjene u organizmu koje nisu usmjerene samom sekvencom DNK, već regulatornim elementima koji djeluju na njegovu ekspresiju. Geni i regulatorni elementi identificirani u studiji kodiraju sve aspekte rasta dlake, od oblika do uzorka razvoja. Važno je da su istraživači uspjeli identificirati gene povezane s rastom kose koje su evoluirale bržim ili sporijim stopama, što je dovelo do mogućih objašnjenja kako i kada je nekim sisavcima prestalo rasti krzno.
Kod sisavaca postoje različiti stupnjevi bez krzna. Možda mislite da su ljudi prilično “ćelavi”, sve dok ne pogledate dupine, u usporedbi s kojima smo itekako puni dlaka. Kada se slične osobine pojave duž evolucijski različitih skupina poput ove, to je poznato kao konvergentna evolucija.
Takvu konvergentnu evoluciju mogu potaknuti regulatorni elementi koji isključuju gene kod različitih skupina životinja, što je ono što su istraživači tražili kada su provodili ovu studiju. Koristeći računalni pristup, identificirali su zajedničke gene kod sisavaca koji su evoluirali u bezdlake i otkrili da su geni koji su prije bili odgovorni za nicanje krzna akumulirali mutacije različitim stopama u usporedbi s njihovim srodnicima. Mutacija je pokretač evolucije, što znači da su ti geni mogli biti ključni kod životinja poput ljudi koji su izgubili krzno.
Razumijevanje zašto nam je prestalo rasti krzno zanimljivo jer bi također moglo pridonijeti terapijama koje bi pomogle ljudima da ponovno izrastu dlake koje žele natrag, kao u slučaju muške ćelavosti.
