TURIZAM BUDUĆNOSTI: Kako turistička strategija Farskih Otoka stavlja prioritet na održivost

08/03/2023

Tijekom četvrtog vikenda u travnju nećete vidjeti turiste koji pješače popularnom seoskom stazom koja povezuje naselja Fuglafjørður i Hellurnar. Neće moći lako pristupiti slikovitom svjetioniku na otoku Nólsoyu niti doći do šljunčane plaže u Froðbi. Zapravo, 10 popularnih turističkih destinacija na Farskim Otocima bit će “zatvoreno zbog održavanja” te dostupno samo odabranoj skupini “turista dobrovoljaca” kao dijelu namjenske ekipe za održavanje.

Petu godinu za redom volonteri će tri dana sudjelovati u projektima održavanja u sklopu strategije održivog turizma Visit Faroe Islands (VFI). U zamjenu za besplatan smještaj, hranu i prijevoz, 100 članova ove grupe za održavanje uložit će vlastiti fizički rad, pomažući mještanima u zadacima kao što su popravak staza, zamjena putokaza, postavljanje znakova s informacijama i izgradnja klupa i stepenica.

„Closed for Maintenance” pokrenut je 2019. kako bi se prikazala predanost organizacije Visit Faroe Islands razvoju i očuvanju. Dvostruka predanost destinacije promociji i održivom razvoju zemlje dio je njezine strategije “preservation” pokrenute u proljeće 2019. Kombinirajući riječi “preserve”, “evolution” i “solution”, ovo je više od jednostavne strategije — to je „evolucija i rješenje, čija je srž očuvanje. Potpuno novi način razmišljanja o turizmu”, navodi se u dokumentu koji opisuje viziju.

Kao i mnoga druga odredišta, Farski otoci bili su na prijelomnoj točki 2019. jer su se nosili sa sve većim brojem putnika, kao i potrebom da se razvijaju na održiv način, vodeći računa o svojim ljudima, okolišu i gospodarstvu. Globalna pandemija dala je Visit Faroe Islands dar vremena da preispitaju kako krenuti naprijed sa svojom vizijom očuvanja revolucije.

Izvor: Shutterstock

Kako kažu iz organizacije: “Puno smo razgovarali o tome kako bismo mogli osigurati da ponovno otvaranje zemlje nakon COVID-a ne bude vođeno samo brojevima. U isto vrijeme, također smo priznali da se turistička industrija mora oporaviti.

Farski Otoci su u posebno jedinstvenom položaju. Kao otočna destinacija, zemlja je osjetljiva na povećanu usredotočenost na klimatsku krizu i sklonost sve većeg broja ludi da izbjegavaju letenje ; no Atlantic Airways ima nove zrakoplove koji troše manje energije i učinkovitiji su. Nedavne obnove zračne luke i piste za slijetanje također su smanjile zaustavljanja i nepotrebne letove.

Farski Otoci, poput svih nordijskih zemalja, također su savršeno spremni za dobrodošlicu putnicima koji traže iskustva divljine. Kao dio svoje strategije očuvanja, VFI uzima u obzir zabrinutost lokalnog stanovništva i uvid u njega pri određivanju kako to izgleda.

Povećana usredotočenost na prirodu i kako je očuvati sada kada sve više ljudi, i međunarodnih putnika i lokalnog stanovništva, koristi prirodu kao rekreaciju – na primjer, za planinarenje – također je natjeralo sve više mještana da traže zaštitu prirode“, poručuju iz VFI-a. U nedostatku relevantnog zakonodavstva, VFI ovo vidi kao priliku za korištenje turizma kao sredstva potpore održivom razvoju na široj razini. “Vjerujemo da kroz turizam možemo stvoriti povećanu svijest o važnosti prirode i održivom korištenju prirode i naših resursa”, dodaju.

Osim sudjelovanja u projektu Closed for Maintenance i izražavanja zabrinutosti za očuvanje prirode, lokalni stanovnici su više uključeni i razmatrani kada je riječ o turističkoj infrastrukturi, logistici i planiranju. Na primjer, u malom slikovitom selu Tjørnuvík promet je postajao sve problematičniji i opasniji. Uz velikodušan doprinos lokalnog stanovništva, VFI-ja i općine, prošlog je ljeta napravljeno nekoliko promjena — uključujući dodavanje semafora na uskoj cesti koja vodi u selo, senzore na seoskim parkiralištima i sustav shuttle busa koji sada prometuje u zajednici .

U procesu smo izrade nove strategije turizma do 2030.; i odlučili smo pitati lokalno stanovništvo za njihovo mišljenje o tome kako osigurati da se Farski Otoci razvijaju kao destinacija regenerativnog turizma,” kažu u organizaciji. “Prije samo nekoliko godina svi su govorili kako se mladi ljudi ne vraćaju kući nakon studija u inozemstvu i kako broj stanovnika opada”, te dodaju “Sada nas je više od 50.000, najviše ikad, s mladima koji se vraćaju; i sve smo više ponosni na ono što imamo i tko smo.”