Hrana nas oduvijek zbližava, ona nas uvijek vraća u najtopliju prostoriju u kući – kuhinju. Prosječan čovjek s prosječnim primanjima tu činjenicu uzima zdravo za gotovo, no na svjetskoj razini hrana, a pogotovo ona nepotrebno bačena, postaje jedan od gorućih globalnih problema
ikea
Sve je više gladnih ljudi na svijetu – tu jasnu i dramatičnu činjenicu pokazalo je godišnje istraživanje Ujedinjenih naroda iz 2020. godine. Samo u posljednjih pet godina broj kronično pothranjenih povećao se za šokantnih 60 milijuna!
Najnovije izdanje State of Food Security and Nutrition in the World procjenjuje da je gotovo 690 milijuna ljudi ogladnjelo u 2019. – za 10 milijuna više u odnosu na 2018., a za gotovo 60 milijuna u pet godina. Veliki troškovi i niska pristupačnost također znače da milijarde ne mogu jesti zdravo ili hranjivo. Gladni su najbrojniji u Aziji i Africi. Također, u izvješću stoji da je pandemija COVID-19 gurnula više od 130 milijuna ljudi u kroničnu glad samo do kraja 2020.
U Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona hrane. Istodobno, Prema UNICEF-ovu istraživanju iz 2015. godine, nevjerojatnih 20% djece predškolske dobi gladuje, što znači da doslovno nemaju nijedan kvalitetan kuhani obrok dnevno. A količina hrane koju bacaju kućanstva, veliki supermarketi i ostale poznanice u ovoj jednadžbi bez rješenja dovoljna je da ovom zemljom više ne hoda nijedno gladno dijete.
Na tom tragu Francuska je 2. lipnja 2016. zakonom obvezala supermarkete na potpisivanje ugovora s humanitarnim organizacijama, kako bi donirali hranu umjesto da je, kao do tada, uništavaju. Isto tako, Francuzi kažnjavaju prijestupnike i po 75.000 eura ako hranu ne doniraju. Zamislite da sve zemlje na svijetu donesu ovako humani zakon! Nijedno dijete na svijetu više nikada ne bi trebalo reći da nema što jesti.
Problem je i što otprilike 46% voća i povrća nikada niti ne stigne do polica dućana. Između ostalog, razlozi su transport, loše skladištenje, no veliki faktor je i izgled. Kupci danas žele i kupuju voće i povrće savršenog oblika, bez mrljica i točkica. Ostalo se baca. Jednima su nepravilna rajčica ili “dvonoga” mrkva razlog za veselje i vraćanje u djetinjstvo, drugima znak za – pokvareno.
Još više uznemiruje podatak da u ukupnoj količini otpada iz hrane supermarketi imaju udjel od svega 5%, dok nevjerojatnih 53% pripada kućanstvima. Bacanje hrane jedan je od najvećih globalnih problema pa tako ni Hrvatska nije izuzetak. Rješavanju problema gladi u svijetu odmaže činjenica da ne znamo rukovati hranom i iskoristiti ostatke obroka. Posebno je zabrinjavajuće što se otpad iz hrane na odlagalištima pretvara u metan, staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 25 puta većim od ugljičnog dioksida pa smanjenje količina stvarno treba postati prioritet.
Sjećate se Tristrama Stuarta?
Globalno najpoznatiji aktivist gorljivi je zagovornik Freeganisma, reduciranja bacanja hrane i veće angažiranosti pojedinaca. Na svojim putovanjima diljem svijeta susreo se s nevjerojatnim količinama hrane koja ne stigne ni do samog prodajnog lanca upravo zbog svog izgleda. Krajem prosinca 2009. organizirao je akciju “Feeding the 5000” – kojom je nahranjeno 5000 ljudi, i to obrocima spravljenima isključivo od hrane koja nije bila dovoljno atraktivna za prodaju u supermarketima. Veliki je zagovornik teorije da se takva hrana u najmanju ruku može preusmjeriti u prehranu životinja.
IKEA – A Waste Less Cookbook
Kako bi svoje kupce potakli da smanje bacanje hrane kod kuće omiljeni švedski brend udružio je snage s uglednim kuharima te objavio besplatnu kuharicu u kojoj su recepti nadahnuti ostacima hrane koji obično završe u našem smeću. Digitalna verzija nove kuharice pod nazivom “Ikea Scrapsbook” sadrži 50 recepata od ostataka hrane.
Deset uglednih sjevernoameričkih kuhara, poput Adriana Fortea, Craiga Wonga i Trevora Birda, surađivali su s Ikeom na smanjenju kućnog otpada raznolikim izborom održivih obroka iz različitih svjetskih kuhinja. Među brojnim receptima se nalaze ukusni burgeri od jabuke, graha i repe, kao i kolač od čokolade i kore od banane.
Izdavanje kuharice naglašava Ikein cilj da do 2030. postane klimatski pozitivno poduzeće koje promiče kružni poslovni model ili onaj koji produžuje životni vijek proizvoda i reciklira materijale radi poboljšanja učinkovitosti resursa. Ikea je do sada diljem svijeta smanjila svoj otpad od hrane za 31%, s ciljem smanjenja do 50% do kraja godine te poziva kupce da učine isto u svojim domovima.
Ikeinu besplatnu kuharicu možete preuzeti OVDJE. Inspirirajte se i oduševite sebe i svoje ukućane.
Više ovakvih tema, prijedloga i savjeta za održivije i “zelenije” življenje potražite na internetskoj stranici Odrzivahrvatska.hr koju su prije tri godine pokrenuli Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska s ciljem da “mislimo globalno, a djelujemo lokalno”. Ideja projekta je da kroz 17 ciljeva održivog razvoja hrvatsku javnost upoznamo s programom koji je usvojen 2015. godine u New Yorku, za razdoblje do 2030. godine. Ti globalni ciljevi održivog razvoja nadovezuju se na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.
Autorica: Ana Herceg
