UPOTREBA PESTICIDA I OSTALIH KEMIKALIJA UGROŽAVA PČELE: U Hrvatskoj su zakoni jasni

25/11/2022

Pčele su kolektivni organizam. One su lingvističke mreže. Među malobrojnim su životinjama (osim ljudi) koje se u komunikaciji služe simbolima: svojim „kolegama“ lokaciju s hranom objasnit će plesom.  

Dok zuje i motaju se okolo, te radišne životinje – Apis mellifera, kako ih znanstvenici zovu – pretražuju cvijeće u potrazi za sićušnim kapljicama slatke izlučevine zvane nektar. Pčele usisavaju nektar u svoj “želudac za med”, koji rastvara šećere. U košnici zatim povrate ljepljivu, viskoznu tvar i suše je vlastitim krilcima da bi iz nje isparila voda. Slatki, ljepljivi rezultat – med – čuvaju kao hranu za zimu, ili im ga „pokupe“ ljudi.  

Kad promatrate pčele kako se bez ičije pomoći muče načiniti med, teško je povjerovati da je njihova najveća uloga u prirodi nešto čega su potpuno nesvjesne – distribucija peludi.

Da pčele ne obavljaju ovu ulogu, prekinuo bi se prirodni krug proizvodnje hrane, a svijet bi bio zakinut za čak trećinu prehrambenih zaliha.

Pomor pčela po Europi i Americi

No od 2007. godine po cijeloj Europi i Americi odjednom su se počeli pojavljivati izvještaji o “poremećaju gubitka pčelinjih zajednica” – brzom  izumiranju čitavih kolonija. Novi su izvještaji to nazivali “prijetnjom globalnoj arhitekturi” i “katastrofi za planet bez presedana”. Naslovnice su bile opravdane: oprašivanje od strane kukaca, većinom pčela, od suštinske je važnosti za opstanak ljudske vrste, ali i ostalih živih organizama na Zemlji.

Većina je zaključila da se ne radi o jedinstvenom problemu, kao što se isprva mislilo, već o smrtonosnoj kombinaciji štetnika, patogena, gubitka staništa i otrovnih kemikalija.

Foto by Shutterstock

U Hrvatskoj uzrok pomora su pesticidi

Nažalost, i u Hrvatskoj je veći pomor pčela zabilježen 2020., a ove godine smo ponovno svjedočili još jednome. Uzrok? Nema kontrole nad upotrebom pesticida na nasadima.  

Iako u Hrvatskoj nije problem u zakonu, propisima i edukaciji, nego prije u neodgovornim pojedincima poljoprivrednicima, koji pretjeraju s upotrebom pesticida.   

Postoje propisi u kojima je zapisana količina pesticida koji se koriste na usjevima, a koja ne bi naštetila zajednicama pčela, i također dopuštena vrsta pesticida.

Ove je godine, kako bi se pčelarima nadoknadila načinjena šteta, Ministarstvo pripremilo program pomoći kroz koji se osiguralo 1,2 milijuna kuna sredstava, a program se provodi kao de minimis potpora. Svi oni pčelari kojima su izdana veterinarska rješenja da je došlo do stradavanja zbog trovanja moći će se prijaviti na taj program i dobiti oko 860 kuna potpore po pčelinjoj zajednici.

Novi je Zakon o održivoj upotrebi pesticida uveo neke novosti, poput obavezne evidencije o terminima korištenja pesticida koji poljoprivrednici moraju prijaviti pčelarima. Sada samo ostaje nada da će se tako uspjeti spriječiti uzroci pomora, i da nećemo ostati samo na saniranju posljedica.