Porast razine mora ne znači samo gubitak nekoliko centimetara obale zbog nadirućih oceana svake godine. To je multiplikator prijetnje koji će poremetiti i destabilizirati globalna društva osim ako ne postoji organizirani međunarodni napor da se riješi problem, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku.

“Mega-gradovi na svim kontinentima suočit će se s ozbiljnim utjecajima, uključujući Kairo, Lagos, Maputo, Bangkok, Dhaku, Jakartu, Mumbai, Šangaj, Kopenhagen, London, Los Angeles, New York, Buenos Aires i Santiago“, rekao je Guterres kada se Vijeće sastalo na ministarskoj razini radi rasprave o porastu razine mora i njegovim implikacijama na međunarodni mir i sigurnost.

Guterres je rekao da je opasnost najveća za oko 900 milijuna koji žive u niskim obalnim zonama. To je jedan od 10 ljudi na zemlji, a neke obale već su doživjele trostruki porast razine mora od prosječne stope. Neke zemlje mogle bi zauvijek nestati, dodao je.

“Svjedočili bismo masovnom egzodusu cijelog stanovništva”, rekao je i dodao da bismo vidjeli sve žešću konkurenciju za svježu vodu, zemlju i druge resurse.

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, UNHCR, procjenjuje da je oko 21,5 milijuna ljudi u prosjeku raseljeno svake godine od 2008. zbog ekstremnih vremenskih i drugih klimatskih utjecaja. Tijek izbjeglica u Europu izazvao je društvenu i političku reakciju koja je ojačala desničarske autoritarne stranke, što bi moglo potkopati međunarodnu suradnju u borbi protiv raznih globalnih rizika, uključujući globalno zatopljenje.

Guterresovo upozorenje dobro je potkrijepljeno nedavnim istraživanjima i izvješćima koja pokazuju da se stopa porasta razine mora udvostručila u posljednjih nekoliko desetljeća, s dvostruko većim porastom u posebno ranjivim dijelovima globalnog juga, uključujući male otočne države.

Većina zemalja u 15-članom Vijeću sigurnosti UN-a slažu se da su klimatske promjene multiplikator prijetnje s kojim se treba pozabaviti u širem kontekstu napora za sprječavanje sukoba, održavanje mira i izgradnju otpornosti u područjima pogođenim sukobima.

No neke zemlje, uključujući Brazil, Kinu i Rusiju, ranije su izrazile zabrinutost zbog izravnog uključivanja Vijeća sigurnosti u pitanja klime, navodi se u Izvješću Vijeća sigurnosti, neprofitnoj skupini koja se zalaže za veću transparentnost.

“Bilo je dosta otpora od strane nekih članica Vijeća sigurnosti, posebice Rusije, Kine i u nekim okolnostima Indije, da se pozornost skrene s razgovora o sigurnosnim implikacijama klimatskih promjena u Vijeću sigurnosti“, rekla je Olivia Lazard, stručnjakinja za sigurnosna pitanja povezana s klimom u Carnegie Europe, globalnom neprofitnom think tanku za vanjsku politiku. Te zemlje, rekla je, tvrde da UN ima druge agencije zadužene za pokrivanje utjecaja klimatskih promjena, tako da nema razloga da se o tome raspravlja u središtu sustava UN-a.

Razina mora zanimljiva je poluga za raspravu jer se dotiče ključnih tema poput definiranja globalnog suvereniteta. Prema riječima Lazard, kada govorimo o porastu razine mora, suočavamo se sa svijetom u kojem neke zemlje ili neki dijelovi teritorija nestaju. Ovakve rasprave pomogle su razjasniti “načine na koje klimatske promjene iz temelja mijenjaju fizičku distribuciju prirodnih resursa, teritorijalne granice i stoga mijenjaju način na koji što možemo razumjeti kako gradimo sigurnosni sustav na globalnoj razini”, dodala je.

Prijetnja porasta razine mora najjasnija u malim otočnim zemljama u razvoju. Kontinuirano i ubrzano podizanje razine mora može onesposobiti kritičnu infrastrukturu i izložiti niske obalne zajednice i cijele otočne države potapanju i gubitku teritorija.

Guterres poručuje kako Vijeće sigurnosti ima ključnu ulogu u izgradnji političke volje potrebne za rješavanje razornih sigurnosnih izazova koji proizlaze iz porasta mora. Objašnjava kako se moramo pozabaviti temeljnim uzrokom porasta mora, klimatskom krizom.

Također je potrebno šire razumijevanje temeljnih uzroka nesigurnosti, što znači identificiranje i rješavanje puno šireg raspona čimbenika, “od siromaštva, diskriminacije i nejednakosti, do ekoloških katastrofa poput porasta razine mora“, rekao je.

Rekao je i da se UN moraju pozabaviti utjecajem porasta mora u pravnim okvirima i okvirima ljudskih prava, uključujući međunarodno pravo o izbjeglicama, kako bi pronašli “inovativna pravna i praktična rješenja za rješavanje prisilnog raseljavanja ljudi i na samo postojanje kopnenog teritorija nekih država“.