Dolaskom ljeta svi se s neugodom pripremamo za vruće dane, kada se znojite kroz odjeću i čini vam se nepodnošljivim pomaknuti se i centimetar više nego što je potrebno. To su oni dani kada se svi čine posebno dosadnima i sve što želite učiniti je otići kući, uključiti klimu i ohladiti se.

Kako klimatske promjene napreduju punom parom, toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji. Mnogi su stručnjaci oglasili uzbunu o tome kako bi zagrijavanje planeta moglo utjecati na naše fizičko zdravlje, izlažući ranjive ljude povećanom riziku od bolesti povezanih s vrućinom, kao što su kardiovaskularne bolesti i toplotni udar.

Ali još jedna, često zanemarena posljedica klimatskih promjena je učinak koji će ova dodatna toplina imati na naše procese donošenja odluka. Ako ste primijetili da se osjećate razdražljivije u toplijim mjesecima, budite uvjereni da niste samo vi. Kako se ispostavilo, sociolozi su dokumentirali ovaj fenomen, nazvavši ga hipotezom o vrućini. Teorija tvrdi da vruće vrijeme može povećati ljutito, agresivno, pa čak i nasilno ponašanje.

Brojke govore da je zločin na vrhuncu tijekom vrućih ljetnih mjeseci. To je djelomično zato što se ljudi više okupljaju tijekom toplih mjeseci, pa stoga ima više prilika za kriminal.

Ali nije samo to razlog. Utvrđeno je da boravak u neugodno vrućim okruženjima rađa agresivne misli, dok također smanjuje pozitivne emocije poput oduševljenja i zadovoljstva. Vruće vrijeme također je povezano s većim brojem posjeta hitnoj službi zbog kriza mentalnog zdravlja i pokušaja samoubojstava.

Toplina ima mjerljive učinke na naša tijela: može povećati testosteron, broj otkucaja srca i dodatne metaboličke reakcije koje uključuju naš simpatički živčani sustav. Vjerojatno kao rezultat ovih fizioloških promjena, vruće vrijeme također je povezano s lošijim ishodima mentalnog zdravlja. Porast temperature od 1°C povezan je s vidljivim povećanjem prezentacije neurotičnih i anksioznih poremećaja, shizofrenije i drugih poremećaja raspoloženja.

Kada nas nesnosne vrućine razljute, kakav to utjecaj ima na naše odluke? Ispostavilo se da ljudi koji su ljuti imaju tendenciju brzog donošenja odluka i manja je vjerojatnost da će stati i razmotriti svoje mogućnosti. Iako ova emocija ne ometa druge važne aspekte donošenja odluka kao što je brzina odlučivanja, ona negativno utječe na strategija, objektivnost i racionalnost tih odluka.

Projekcije za budućnost klimatskih promjena mogu se činiti prilično sumornim. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi do 2050. godine ekstremni toplinski valovi mogli ubiti više od 255 000 ljudi diljem svijeta svake godine. Srećom, još uvijek imamo vremena upravljati štetom prije nego što bude prekasno korištenjem provjerenih strategija za kontrolu ljutnje izazvane vrućinom. S pravilnom promjenom ponašanja možemo riješiti klimatsku krizu.

Kako temperature nastavljaju rasti, važno je brinuti se o sebi, a istovremeno imati na umu okoliš. Tako postoje koraci koje možemo poduzeti i robusni načini rješavanja kako bi smanjili našu ljutnju izazvanu vrućinom. Kako bismo popravili svijet, moramo biti svjesni vlastitog ponašanja i alternativa koje su nam dostupne.